Globalna industrijska proizvodnja u zastoju zbog novih tarifa i slabe potražnje
                                                
                                                        Industrijska proizvodnja u vodećim svetskim ekonomijama usporila je tokom oktobra, dok se globalni lanci snabdevanja suočavaju sa posledicama novih trgovinskih tarifa i smanjenom potražnjom iz Sjedinjenih Američkih Država.
Najnoviji pokazatelji iz Azije, Evrope i Severne Amerike ukazuju na blago pogoršanje industrijske aktivnosti, pri čemu su pojedini sektori zabeležili pad narudžbina i izvoznih ugovora.
U Kini je zabeležen sedmi uzastopni mesec slabljenja proizvodne aktivnosti, naročito u sektorima elektronike, čelika i mašinske opreme. Fabrike u Japanu i Južnoj Koreji takođe izveštavaju o smanjenoj potražnji i rastu zaliha, dok su izvozne narudžbine za tržište SAD-a pale zbog uvođenja dodatnih carina na robu azijskog porekla.
Evropska industrija se nalazi u fazi stagnacije. Nemačka, Francuska i Italija beleže gotovo nepromenjene indekse proizvodnje, uz pad novih porudžbina u mehaničkom, metaloprerađivačkom i automobilskom sektoru. Analitičari upozoravaju da se oporavak ne očekuje pre sredine 2026. godine, ukoliko se ne postigne novi trgovinski dogovor između glavnih svetskih ekonomija.
Pored trgovinskih tenzija, usporavanje podstiču i visoki troškovi energije, rast cena sirovina i dugotrajni problemi u transportu. Delovi globalne industrije još uvek osećaju posledice poremećaja nastalih tokom pandemije, dok prelazak na održive tehnologije zahteva značajne investicije koje mnoge fabrike odlažu.
Ipak, u pojedinim regionima zabeleženi su pozitivni signali. U Velikoj Britaniji, na primer, privremeno povećanje proizvodnje u automobilskoj industriji doprinelo je rastu industrijskog indeksa, a u Indiji je domaća potražnja pokrenula ubrzanje fabričke aktivnosti. Ovi primeri pokazuju da globalni trend nije ujednačen i da postoje tržišta koja i u uslovima opšteg usporavanja uspevaju da održe rast.
Ekonomisti procenjuju da će narednih meseci industrija biti pod pritiskom kako bi pronašla ravnotežu između smanjenih izvoza, lokalne potražnje i potrebe za većom efikasnošću. U tom kontekstu, kompanije koje pravovremeno investiraju u digitalizaciju i automatizaciju proizvodnje imaju najveće šanse da održe stabilnost i spremno dočekaju 2026. godinu.
				                
				                

            
            
            
            
            
            
            
            
            
            
            
            
            
            
            
            
            
            
            
            
            
            
            
            
            
            
            
            
            
            
            
            
            
            
            
            
            
            
            
            
            
            
            
            
            
            
            
            
            
            
            
            
            
            
            
            
            
            
            
            
            
            
            
            
            
            
            
            
            
            
         

         


         

         