Data centri uzrokovaće porast proizvodnje nuklearne energije od skoro 30% do 2060. godine
 
                                                
                                                        Proizvodnja nuklearne energije u Sjedinjenim Američkim Državama će značajno porasti nakon 2035. godine, jer sve veća potražnja za električnom energijom koju generišu data centri i platforme veštačke inteligencije (AI) stvara pritisak na mreže širom zemlje, piše Rojters.
Tako analitičari konsultantske kuće Vud Mekenzi (Wood Mackenzie) predviđaju da će nuklearna proizvodnja u SAD porasti za 27% do 2060. godine.
Ova prognoza dolazi usred niza značajnih najava ulaganja u nuklearni sektor, od kojih je najnoviji sporazum Vlade SAD i vlasnika kompanije Vestinghaus vredan 80 milijardi dolara.
Sektor se suočava sa tri ključna izazova: rastućom potražnjom data centara, porastom temperatura i elektrifikacijom saobraćaja i industrije.
Lindsi Entvisl, glavna analitičarka u ovoj konsultantskoj kući, rekla je za Rojters da tehnološke kompanije sada postaju snabdevači energijom iz nužde, kako bi zadovoljile ovu rastuću potražnju, posebno u SAD, gde se nuklearna energija nameće kao preferirano rešenje.
Najnoviji primer saradnje je partnerstvo kompanija NextEra Energy i Google radi ponovnog pokretanja nuklearne elektrane u Ajovi, dok su i drugi tehnološki giganti, poput Majkrosofta, potpisali sporazume za snabdevanje energijom iz nuklearnih izvora – konkretno, Majkrosoft će u budućnosti svoj data centar snabdevati energijom iz elektrane Three Mile Island (TMI), dok su i ostale tehnološke kompanije preduzilae korake ka partnerstvima sa kompanijama koje se bave razvojem naprednih nuklearnih projekata.
Vud Mekenzi očekuje da će američka nuklearna proizvodnja ostati stabilna do 2035. godine, nakon čega sledi rast od 27% do 2060., s obzirom na to da će izgradnja novih reaktora zahtevati vreme.
A očekuje se da potražnja za električnom energijom za data centre na globalnom nivou, koja je 2025. godine procenjena na 700 teravatčasova (TWh), skoči na 3.500 teravatčasova do 2050. godine, što je ekvivalent trenutnoj potražnji Indije i Bliskog Istoka zajedno.
Kao odgovor na to, globalni kapacitet nuklearnih elektrana, koji trenutno iznosi 400 gigavata (GW), projektovan je da se poveća na između 800 gigavata i 1.600 gigavata do 2060. godine.
Mali modularni reaktori (SMR), posebno su istaknuti kao ključni faktor. Džejms Vest iz Melius Research za Rojters naglašava da se SMR-ovi vide kao jeftiniji, brži za izgradnju i mogu se ko-locirati sa data centrima, čime se eliminiše potreba za skupom dodatnom energetskom infrastrukturom.
Ipak, nuklearna industrija mora da prevaziđe značajne izazove kako bi ostala konkurentna. Oni uključuju kašnjenja u projektima i dobijanju dozvola, prekoračenje troškova i nedostatak radne snage piše Rojters.
Izvor: eKapija
 
				                 
				                

 
             
             
             
             
             
             
             
             
             
             
             
             
             
             
             
             
             
             
             
             
             
             
             
             
             
             
             
             
             
             
             
             
             
             
             
             
             
             
             
             
             
             
             
             
             
             
             
             
             
             
             
             
             
             
             
             
             
             
             
             
             
             
             
             
             
             
             
             
             
             
         



 
         



 
         

 
         
 
              
          
              
              
              
              
             