Privreda Srbije

Komentari: 0

Pozitivan trend privredne aktivnosti Srbije nastavljen je i u 2017. godini, delimično usporen ekstremno nepovoljnim agrometeorološkim uslovima i posledično padom poljoprivredne proizvodnje kao i nepovoljnim kretanjima proizvodnje elektro-energetskog sektora početkom godine.

Period od početka 2017. godine beleži blagi realni rast bruto domaćeg proizvoda, rast spoljnotrgovinske razmene, nastavak fiskalne konsolidacije i pad javnog duga, očuvanje cenovne stabilnosti i apresijacija dinara, međugodišnji rast stranih direktnih investicija, pad nezaposlenosti i realan rast zarada.

Narodna banka Srbije je nastavila da vodi ekspanzivnu monetarnu politiku zadržavši referentnu kamatnu stopu na 3,5 odsto, čime je pružena dodatna podrška kreditnoj aktivnosti i privrednom rastu, s obzirom na niske inflatorne pritiske. U svom najnovijem izveštaju o svetskim ekonomskim izgledima za naredni srednjoročni period, MMF je zadržao stopu privrednog rasta Srbije od 3,0 i 3,5 odsto za tekuću i narednu godinu, respektivno.

Ekspanzivna monetarna politika Narodne banke Srbije, u vidu smanjenja referentne kamatne stope, trebalo bi da omogući dodatni stimulans privredi, dok istovremeno Vlada Republike Srbije razmatra mogućnost za porast zarada zaposlenih u javnom sektoru i penzija. Takođe, relativno visok priliv stranih direktnih investicija i prelivanje viška likvidnosti iz Evropske unije trebalo bi stimulativno da deluje na privredni oporavak u tekućoj i narednoj godini.

Prema preliminarnim podacima Republičkog zavoda za statistiku, realni rast bruto domaćeg proizvoda Srbije u trećem kvartalu 2017. godine, u odnosu na isti period prošle godine, je iznosio 2,1 odsto. To predstavlja uvećanje od 0,7 procentnih poena u odnosu na rast u drugom kvartalu. Posmatrano po delatnostima, najveći doprinos rastu dali su sektor građevinarstva (rast od 6,1 odsto) i sektor rudarstva, prerađivačke industrije, snabdevanja električnom energijom, gasom i parom, snabdevanja vodom i upravljanje otpadnim vodama (takođe rast od 6,1 odsto), kao i sektor trgovine na veliko i malo i popravke motornih vozila; saobraćaj i skladištenje i usluge smeštaja i ishrane (rast od 5,0 odsto). S druge strane, pad je zabeležen u sektoru poljoprivrede, šumarstva i ribarstva od 11,1 odsto. Prema konačnim podacima koje je objavio RZS, privredna aktivnost u 2016. godini uvećana je za 2,8 odsto realno. 

Spoljnotrgovinska robna razmena Srbije je nastavila trend pozitivnog rasta i u periodu januar-oktobar 2017. godine, i iznosila je 28,5 mlrd evra, što predstavlja rast od 13,7 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Stope rasta izvoza i uvoza su u prvih deset meseci iznosile 13,5 i 13,9 odsto, respektivno. Deficit robne razmene u posmatranom periodu je iznosio 3,4 mlrd evra, a pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 78,9 odsto (0,3 procentna poena manje u odnosu na isti period prošle godine). Suficit u razmeni usluga, prema podacima Narodne banke Srbije, dostigao je nivo od 608,4 mln evra u prvih devet meseci tekuće godine, što je za 6,3 odsto manje u poređenju sa istim periodom 2016. godine.

Srbija je u protekloj godini poboljšala propise u vezi sa poslovanjem u apsolutnom smislu, što se meri napredovanjem na listi Svetske banke o lakoći poslovanja za 2018. godinu (Doing Business list). Poboljšanjem regulative u 2016/17. godini značajno je olakšano osnivanje privrednih subjekata smanjenjem administrativne takse za overu potpisa i povećanjem efikasnosti registra, čime je smanjeno vreme koje je potrebno za registraciju preduzeća. Kao posledica toga, trošak osnivanja privrednih subjekata je pao sa 6,5 odsto na 2,3 odsto prihoda po glavi stanovnika.

Takođe, Srbija je poboljšala pouzdanost sistema katastra primenom geografskog informacionog sistema. U ovogodišnjem izveštaju rangirana je na 10. mesto kada je reč o pribavljanju građevinskih dozvola. Međutim, Srbija ostvaruje slabije rezultate u oblasti priključenja na elektromrežu, za šta je potrebno 125 dana, što je znatno više u odnosu na opšti prosek od 79 dana u privredama OECD sa visokim prihodima.

Prema poslednjim raspoloživim podacima Republičkog zavoda za statistiku, industrijska proizvodnja je u prvih deset meseci 2017. godine uvećana za 3,5 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. Posmatrano po sektorima, u prvih deset meseci 2017. godine u poređenju sa prvih deset meseci 2016. godine, prerađivačka industrija je zabeležila rast od 6,8 odsto, dok je sektor rudarstva registrovao rast od 2,4 odsto. Sektor snabdevanja električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija zabeležio je pad od 7,0 odsto. Promet robe u trgovini na malo u periodu januar-oktobar 2017, u odnosu na isti period 2016. godine, veći je u tekućim cenama za 8,4 odsto, a u stalnim cenama za 3,9 odsto.

Prema Anketi o radnoj snazi za treći kvartal 2017. godine, nezaposlenost stanovništva starosti 15 i više godina iznosi 12,9 odsto, što predstavlja povećanje od 1,1 procentnih poena u odnosu na drugi kvartal. Sa druge strane, u odnosu na isti period prošle godine, nezaposlenost u Srbiji je manja za 0,9 procentnih poena. Posmatrano po polnoj strukturi, stope nezaposlenosti za muškarce i žene iznose 12,0 i 14,0 odsto, respektivno. Prema geografskoj strukturi, nezaposlenost je bila najveća u Regionu Južne i Istočne Srbije (14,1 odsto), a najmanja u Regionu Vojvodine (11,7 odsto). Prosečna (bruto) zarada isplaćena u oktobru 2017. godine je iznosila 64.602 dinara, a prosečna zarada bez poreza i doprinosa (neto) 46.879 dinara. U poređenju sa istim mesecom prethodne godine zarada je realno veća za 0,7 odsto. Očekuje se da se nastavi rast zarada u narednom periodu, imajući u vidu najavljeno povećanje plata u javnom sektoru.

Narodna banka Srbije nastavlja aktivnosti na očuvanju cenovne stabilnosti uz targetiranje inflacije na nivou (3,0% ± 1,5 procentnih poena), uz povremene intervencije na deviznom tržištu kako bi sprečile veće dnevne oscilacije nacionalne valute (rukovođeno fluktuirajući devizni kurs). Međugodišnja inflacija je u oktobru bila 2,8 odsto (opredeljeno povećanjem cena duvana, povrća i voća, naftnih derivata, svinjskog mesa i usluga mobilne telefonije) i predstavlja smanjenje od 0,4 procentnih poena u odnosu na septembar. Prosečan kurs dinara prema evru je u novembru iznosio 118,8988, dok je prosečna vrednost dinara prema američkom dolaru bila 101,3140.

Neto priliv stranih direktnih investicija je u prvih devet meseci 2017. godine iznosio 1,6 mlrd evra (rast od 12,6 odsto na međugodišnjem nivou), a projekcija je ponovo revidirana naviše i iznosi 2,1 mlrd evra.

U trećem kvartalu 2017. godine ubrzan je rast domaće tražnje vođen rastom lične potrošnje i privatnih investicija. To potvrđuju i realni rast zarada i zaposlenosti u privatnom sektoru, rast novoodobrenih kredita stanovništvu (gotovinskih i stambenih), rast prometa u trgovini na malo, kao i rast vrednosti izvedenih građevinskih radova. Usled otpisa i prodaje problematičnih kredita u oktobru je došlo do usporavanja međugodišnjeg rasta ukupne kreditne aktivnosti. Istovremeno, kreditna aktivnost stanovništvu nastavlja visok rast, koji je nominalno na međugodišnjem nivou iznosio 8,7 odsto, a bio je gotovo u celosti opredeljen snažnim rastom gotovinskih kredita (23,9 odsto).

Kamatna stopa na ukupne novoodobrene dinarske kredite u oktobru je međugodišnje opala za 0,7 procentnih poena i iznosila je 8,8 odsto, uz povećanje ukupnih novoodobrenih kredita za 16,2 odsto međugodišnje. Ukupan spoljni dug na kraju drugog kvartala 2017. godine iznosio je 25,4 mlrd evra, i u poređenju sa krajem prethodne godine smanjen je za 1,07 mlrd evra.
 

Izvor: PKS - Odeljenje za strateško planiranje, razvoj i analize | Služba za podršku razvoju | analitika@pks.rs

0 Komentara o ovom članku
Ostavi komentar

Ostavi komentar

Klijenti