Šta je teorija mrtvog interneta?

Komentari: 0
Fotografija od: 021.rs (ilustracija/AI)

Internet je prepun teorija zavere, od kojih se većina vrlo brzo razotkrije kao neutemeljena.

Ipak, neke uspeju da se zadrže, a jedna od njih je i "teorija mrtvog interneta", koja je ponovo postala aktuelna nakon nedavnih komentara Sema Altmana, izvršnog direktora kompanije OpenAI koja stoji iza ChatGPT-a, piše Unilad.

Osnovna premisa ove teorije jeste da većinu sadržaja i interakcija na internetu ne generišu stvarni ljudi, već računari i botovi.

To objašnjava i sam naziv - "mrtav internet".

Dovoljno je samo posetiti društvenu mrežu X kako bi se uočila velika količina botova koji se često prepoznaju po robotskom i neprirodnom jeziku.

Iako je "teorija mrtvog interneta" navodno više puta opovrgnuta, a i sam Altman ju je ranije odbacivao, čini se da je u poslednje vreme promenio mišljenje.

U nedavnoj objavi na mreži X šef ChatGPT-a izazvao je brojne reakcije.

"Nikada nisam shvatao teoriju mrtvog interneta previše ozbiljno, ali čini se da sada stvarno ima puno naloga koje vode LLM-ovi", napisao je Altman, prenosi Index.hr.

Šta su veliki jezički modeli?

U središtu ove priče su veliki jezički modeli (LLM), tehnologija koja pokreće programe poput ChatGPT-a.

Prema definiciji kompanije Cloudflare, LLM može interpretirati ljudski jezik i druge složene podatke jer je "hranjen s dovoljno primera da bi ih mogao prepoznati".

"Mnogi LLM-ovi treniraju se na podacima prikupljenim s interneta - tekstovima vrednim hiljade ili milione gigabajta.

Neki LLM-ovi nastavljaju da pretražuju web za više sadržaja nakon početnog treninga", objašnjava Cloudflare.

Najpoznatija primena LLM-ova je u generativnoj veštačkoj inteligenciji, ali koriste se i u analizi sentimenta, istraživanju DNK, korisničkoj podršci i online pretraživanju.

Potencijalne opasnosti AI-ja

Iako se veštačka inteligencija često predstavlja kao budućnost, jedna nedavna studija na tu temu otkrila je da njena prekomerna upotreba može negativno uticati na dugoročni razvoj mozga.

Glavna autorka studije Natalija Kosmina izrazila je svoju zabrinutost.

"Ono što me je zaista motivisalo da to objavim sada, pre čekanja potpune recenzije, jeste strah da će za šest do osam meseci neki kreator politike odlučiti: 'Ajmo da napravimo GPT vrtić.'

Mislim da bi to bilo apsolutno loše i štetno. Mozgovi u razvoju su pod najvećim rizikom", izjavila je Kosmina.

Izvor: 021

 

0 Komentara o ovom članku
Ostavi komentar

Ostavi komentar

Klijenti