Data centri se šire ali se šire i njihove zabrane: Mejn postaje prva država SAD koja uvodi moratorijum na gradnju
Tehnološki giganti se utrkuju u izgradnji infrastrukture za veštačku inteligenciju, ali ozbiljno raste talas otpora širom SAD. Savezna država Mejn na pragu je donošenja zakona o privremenoj zabrani izgradnje velikih data centara, što je prvi takav potez na nivou cele države, piše CNN.
Zakon, koji je već prošao donji dom parlamenta uz podršku obe stranke, predviđa privremeni moratorijum na nove projekte do kraja 2027. Godinea cilj je da se državi omogući vreme da prouči stvarne efekte ovih objekata na potrošnju struje, vode i lokalnu ekonomiju pre nego što postanu nezaustavljiv trend a potencijalno i neizdrživ teret za infrastrukturu.
„Brzina, razmere i tajnovitost“
Slične inicijative se predlažu i u drugim državama poput Njujorka, Južne Karoline i Oklahome, dok je na lokalnom nivou (okruzi i opštine) već aktivno na desetine zabrana. Zagovornici moratorijuma ističu da je industrija data centara postala „prebrza i previše tajnovita“.
„Zajednice često ne znaju ništa o projektima dok oni ne budu pred samom realizacijom,“ kaže poslanica Melani Saks. U ruralnim sredinama često ne postoje nikakve dozvole koje bi regulisale ovakve gigantske infrastrukturne poduhvate.
Zašto zajednice kažu „ne“?
Glavni razlozi za uvođenje blokada su:
- Skok cena struje: građani u saveznim državama poput Mejna već se bore sa visokim računima, a strahuju da će ogromna potrošnja data centara dodatno podići cene za domaćinstva. Mi smo pre samo nekoliko dana izvestiti o gradu Lake Taho čije je stanovnike elektrodistribuciona kompanija obavestila da od 2027 neće isporučivati energiju jer je sva proizvodnja alocirana za data centre.
-Potrošnja vode: kao što smo ranije pisali, hlađenje AI sistema zahteva milijarde litara vode, što direktno ugrožava lokalne resurse.
- Nedostatak radnih mesta: iako donose poreske prihode, data centri nakon izgradnje zapošljavaju mali broj ljudi u odnosu na prostor i energiju koju zauzimaju.
Kraj “blanko čeka”
Prema podacima istraživačke firme Data Center Watch, više od 140 lokalnih grupa širom SAD uspelo je da blokira ili odloži investicije vredne preko 60 milijardi dolara u poslednjih godinu dana.
Ovaj trend potvrđuje tezu da „tehnološki napredak“ više ne može da se sprovodi bez društvenog konsenzusa a kako primećuju stručnjaci sa Harvarda, „lakše je kupiti elektranu nego podršku javnosti“. Za tehnološke gigante, ovi moratorijumi postaju podjednako velika prepreka kao i nedostatak električne energije, prisiljavajući ih na potpunu promenu strategije prema lokalnim zajednicama.
Šta će biti njihov sledeći pristup – ne znamo, ali ono što znamo je da velike tehnološke kompanije obilato ulažu u nuklearnu energiju – i startape i u već isprobane tehnologije pa čak i kupovinu operativnih reaktora – te sumnjamo i da se nalaze iza naglog dizanja regulativnih brana u SAD za nuklearne projekte.
A i da trend nije vezan isključivo za SAD – i u ostalim delovima sveta se centri podataka pominju kao centralni ekonomski projekti budućnosti, a zbog njih se ozbiljno ulaže i u infrastrukturu, između ostalog i eletroenergetske mreže.
Izvor: Nuklearna Perspektiva/CNN / Ella Nilsen







