Vodni saobraćaj i luke u Srbiji

Komentari: 0
Fotografija od: pixabay.com

Vodni saobraćaj je jedan od najstarijih ekonomski i ekološki održivih načina prevoza putnika i tereta i igra vitalnu ulogu u ekonomskom razvoju. U Evropi više od 37.000 kilometara plovnih puteva povezuje stotine gradova i industrijskih regija. Osim toga, vodni saobraćaj je ekološki najčistiji i najsigurniji, sa mogućnostima za razvoj.

Agencija za upravljanje lukama zabeležila je u prvih šest meseci ove godine povećan obim teretnog vodnog saobraćaja u odnosu na isti period prethodne godine.

Na rekama u Srbiji pretovareno je 7,8 miliona tona tereta, što predstavlja rast od 8,3 odsto u poređenju sa prvim polugodištem 2020. godine.

Najčešće pretovarena vrsta tereta jesu šljunak, pesak i kameni agregati, koji zajedno čine 24,4 odsto pretovara.

Na drugom mestu su žitarice sa udelom od 18 odsto. Ugalj je na trećem mestu sa učešćem od 14,5 odsto, a slede ga nafta i naftni derivati koji učestvuju sa 14,2 odsto u ukupnom pretovaru. Rude su na petom mestu, sa 10,2 odsto.

Rast obima pretovarenog šljunka, peska i kamenih agregata ukazuje na intenzivne aktivnosti u oblasti građevinske industrije kroz realizaciju infrastrukturnih projekata Vlade Srbije.

Žitarice su na drugom mestu zahvaljujući dobrim uslovima na međunarodnom tržištu merkantilne robe. Pored toga, pretovarene su i veće količine uglja, kao rezultat rada JP Elektroprivreda Srbije.

Kada je reč o putničkom saobraćaju, međunarodna putnička pristaništa su nakon višemesečne obustave krstarenja dočekala prve kruzere.

Agencija će u narednom periodu nastaviti da ulaže napore u unapređenje oblasti lučke delatnosti, a posebna pažnja biće posvećena oporavku i daljem razvoju međunarodnog vodnog putničkog saobraćaja.

Agencija je intenzivno radila na razvoju i primeni informacionih tehnologija u svakodnevnom radu

U godišnjem biltenu agencije za upravljanje lukama gospodin Vladimir Pavlović, rukovodilac Centra za opšte poslove je naglasio da dvadeset prvi vek donosi bitne promene u mnogim oblastima poslovanja i da je ovo vreme podataka, novih tehnologija i razvoja informacionih tehnologija i da je nemoguće zamisliti organizaciju u kojoj se ne koriste različiti softveri namenjeni olakšavanju poslovnih procesa i povećanju efikasnosti.

“Agencija je u prethodnih pet godina intenzivno radila na razvoju i primeni informacionih tehnologija u svakodnevnom radu.

Prateći strateške ciljeve Vlade Srbije usmerene ka digitalizaciji državne uprave i unapređenju kvaliteta usluga, implementirani su programi koji pojednostavljuju rad zaposlenih i obveznika.

Potencijali informacionih sistema koje je Agencija uvrstila u poslovanje u potpunosti su iskorišćeni tokom trajanja vanrednog stanja uvedenog zbog pandemije bolesti kovid 19, kada su zaposleni mogli da radom od kuće podjednako efikasno realizuju poslovne procese.

Portal elektronskih prijava (PEP) predstavlja aplikaciju za podnošenje prijava obveznika u putničkom i teretnom saobraćaju elektronskim putem i izdavanje faktura na osnovu podnetih prijava.

Osmišljen je kako bi se olakšalo svakodnevno poslovanje obveznika, uštedelo vreme i smanjili troškovi poput materijala za štampu i slanja prijava poštom.“

Pavlović je za godišnji bilten dodao i da je prednost portala to što je u potpunosti prilagođen korisnicima, kao i da rad u aplikaciji ne zahteva informatičko iskustvo, imajući u vidu da obveznici prijavu podnose prateći nekoliko jednostavnih koraka.

“Napravljena je jasna podela putničkog i teretnog saobraćaja, te obveznik iz sveobuhvatne baze plovila, lokacija, vrste tereta unosi podatke u prijavu. Elektronski podneta prijava u realnom vremenu stiže službama Agencije na trenutnu obradu.

Tim Agencije pruža stalnu podršku korisnicima u slučaju bilo kakvih pitanja o radu aplikacije.

Svake godine se povećava broj obveznika koji putem Portala podnose prijave. U 2020. godini 82 odsto prijava u Agenciju stiglo je elektronskim putem.“

Pavlović je govorio o još nekoliko softerskih rešenja koje Agencija primenjuje i o projektima na kojima je Agencija učestvovala.

Document management system – DMS

DMS je računarski sistem za upravljanje dokumentima i poslovnim procesima koji funkcioniše kao centralizovana arhiva. Agencija je sa primenom DMS-a započela 2017. godine.

Sistem omogućava evidentiranje, klasifikaciju i praćenje dokumenata i poslovnih procesa. Dokumentacija se u sistem unosi putem različitih medija – skenera, elektronske pošte, fajlova itd.

Pogodnosti sistema ogledaju se u brzom pronalaženju potrebnog dokumenta uz korišćenje niza filtera za pretragu (delovodni broj, naziv…), sigurnosti kroz definisanje prava pristupa i povećanoj administrativnoj efikasnosti, a prilagođen je i radu od kuće.

Track & Trace

Softver Track & Trace nastao je kao rezultat Interreg projekta DAPhNE, na kojem je Agencija učestvovala kao IPA partner. Softver je bitan deo ukupnog Port Community Systema, čiji je cilj digitalizacija lučkih procesa i komunikacije između broda, lučkog operatera, korisnika i nadležnih organa.

Putem platforme se može pratiti kretanje brodova u lukama kako u realnom vremenu, tako i kroz pregled arhiviranih zapisa, pa je samim tim program značajan i sa bezbednosnog aspekta.

Track & Trace je zasnovan na korišćenju AIS tehnologije koja je osnov svih modernih informacionih sistema koji se koriste u navigaciji.

Integrisani lučki informacioni sistem – ILIS

Agencija je kroz rad na još jednom Interreg projektu – Danube SKILLS razvila softversko rešenje ILIS – Integrisani lučki informacioni sistem. Sistem prikuplja i obrađuje podatke o operativnom radu u lukama, kao što su ostvareni obimi pretovara roba, broj ukrcanih i iskrcanih putnika, lokacije za pretovar itd.

Osim što je svojevrsni lučki dnevnik, ILIS ima i funkciju info-portala, na kojem su prikazane luke, putnička pristaništa uz detaljne podatke o operaterima, kapacitetima za pretovar, infrastrukturi i suprastrukturi.

Robotic process automation – RPA

Agencija je počela da primenjuje RPA tehnologiju u 2020. godini. RPA funkcioniše tako što softverski roboti automatizuju manuelne procese u radu koji se ponavljaju.

Roboti kopiraju interakciju čoveka sa korisničkim softverima i preuzimaju rutinske zadatke koji se sastoje od utvrđenih koraka i ubrzavaju njihovo rešavanje.

Korišćenjem ove napredne tehnologije pospešuju se produktivnost rada, kreativnost i ekspeditivnost. Uloga robota u Agenciji je obrada elektronskih prijava, izrada rešenja za naplatu naknada i njihovo slanje elektronskom poštom obveznicima.

Softver je omogućio zaposlenima da fokus svog delovanja preusmere sa šablonskih radnji na kontrolu rada robota, kao i na složene zadatke analitike i strateško planiranje.

Očekuje se da će u narednom periodu primena RPA unaprediti sistematizaciju podataka o prometu tereta i obimu putničkog saobraćaja.

Investicije u izgradnju infrastrukture novih međunarodnih putničkih pristaništa

Agencija za upravljanje lukama je najavila investicije u izgradnju infrastrukture novih međunarodnih putničkih pristaništa u Sremskoj Mitrovici, Kostolcu i Velikom Gradištu (Ram), a sve sa ciljem nastavka uspešnih nautičkih sezona u našoj zemlji.

Izgradnjom pristaništa u Sremskoj Mitrovici započeće razvoj međunarodnog putničkog saobraćaja na reci Savi.

Agencija je pokrenula proceduru za utvrđivanje lučkog područja, nakon čega će biti raspisan javni poziv za izbor operatera na budućem pristaništu. Kada je reč o infrastrukturi, planirano je kompletno ulaganje u izradu projektne dokumentacije i izgradnju pontona sa pristupnim mostom i šipovima.

Kostolac je najpoznatiji po arheološkom nalazištu Viminacijum. Arheološki park sa svojim jedinstvenim sadržajem privlači veliki broj domaćih i stranih turista, a Agencija je inicirala utvrđivanje lučkog područja u Kostolcu, a potom se očekuje i izbor operatera.

Investicija u izgradnju lučke infrastrukture u Kostolcu predviđa postavljanje šipova, komunalno opremanje i dovođenje plutajućeg objekta u upotrebno stanje. Tvrđava Ram je renovirana tokom 2019. godine, upotpunjujući tako turističku ponudu Donjeg Podunavlja.

Vlada Srbije je na predlog Agencije utvrdila lučko područje međunarodnog putničkog pristaništa u Ramu, a u ovoj godini u planu je izbor operatera i otvaranje.

Agencija će izdvojiti sredstva za izgradnju sistema veze plutajućeg objekta i obale. Imajući u vidu specifičnu konfiguraciju terena, izgradnja ovakvog sistema omogućiće bezbednu plovidbu na budućem ramskom pristaništu i približiti tvrđavu turistima iz celog sveta.

Po rečima Vuka Petrovića, v.d. direktora Agencije za upravljanje lukama, Srbija je druga zemlja u dunavskom slivu po količinama pretovarenog tereta, ali je sa druge strane pandemija korona virusa uticala nepovoljno na putnički saobraćaj, gde je kruzing obustavljen u celoj Evropi.

“Međunarodna putnička pristaništa u našoj zemlji dočekala su 18 pristajanja kruzera i 1.164 putnika, tek jedan odsto u poređenju sa 2019. godinom.

Kako bismo iskoristili potencijale putničkih pristaništa, organizovali smo okrugli sto na temu oporavka kruzinga koji je okupio predstavnike brodskih agenata, Privredne komore Srbije i operatera.

Pronalaženje zajedničkih rešenja je preduslov za spreman povratak kruzera na reke i promovisanje Srbije turistima, zbog čega ćemo i dalje razgovarati sa svima u ovoj privrednoj grani.“ rekao je Petrović za peti godišnji Bilten Agencije za upravljanje lukama.

On je naveo i da smo na polju međunarodne saradnje postali deo Evropske federacije rečnih luka (EFIP) i da će ovo članstvo u federaciji doprineti integrisanju naših luka u globalni transportni lanac, kao i da će pružiti mogućnost prezentovanja lučke delatnosti naše zemlje ostalim evropskim zemljama.

Agencija za upravljanje lukama po rečima v.d. direktora je započela aktivnosti na Interreg projektu DIONYSUS sa partnerskim institucijama iz Dunavskog regiona i narednih 30 meseci će raditi na razvoju Dunavskih luka u multimodalna i intermodalna transportna čvorišta. Za Srbiju DIONYSUS, po Petroviću znači bolju povezanost naših luka sa lukama u Dunavskom regionu.

Centar za promociju dunavske logistike

Na sajtu Agencije za upravljanje lukama postoji deo koji je posvećen promociji dunavske logistike, a cilj Centra za promociju dunavske logistike je da se svim zainteresovanim stranama na jednom mestu omogući pristup najvažnijim informacijama o plovidbi Dunavom.

Dunav je dugačak oko 2.850 kilometara i druga je najduža reka u Evropi, posle Volge. Prolazi kroz nekoliko evropskih prestonica, pre nego što se se kroz deltu u Rumuniji i Ukrajini ulije u Crno more.

Reka Dunav kroz Srbiju protiče u dužini od 588 kilometara, od Bezdana do Timoka, a sliv reke obuhvata 120 pritoka, od kojih su neke najveće upravo na teritoriji Srbije - Sava, Tisa i Drina.

Reka Dunav je deo izuzetno važnog evropskog koridora Rajna- Dunav i omogućava plovidbu velikih kruzera, a samim tim i dolazak veliki broj turista u Dunavsku regiju.

Evropska unija je prepoznala Koridor Rajna- Dunav kao jednu od devet multimodalnih mreža transevropskih saobraćajnih koridora (TEN-T) i to je jedina direktna veza između Centralne Evrope i Crnog mora.

Dunav kao takav, jedina je reka u Srbiji, koja je takođe i evropski koridor.

Izvor: Agencija za upravljanje lukama

O Autoru

Stevan Jovičić

0 Komentara o ovom članku
Ostavi komentar

Ostavi komentar

Klijenti