Transportna industrija i logistika u izazovnim vremenima

Komentari: 0
Fotografija od: pixabay.com

Povećana tražnja i manjak transportnih kapaciteta doveli su do promene pravila igre i naglog skoka cena prekopotrebne logistike i transporta u vreme pandemije koja i dalje traje, kao i nestabilna situacija u svim industrijskim sektorima. Industrijska proizvodnja strahuje da transportna industrija i logistika ne posustanu u borbi sa virusom i da već poskupele usluge ne postanu još skuplje, a transportna industrija strahuje da industrijska proizvodnja uslovljena pandemijom ne smanji svoj obim ili se ugasi. Svi zajedno u jednom začaranom krugu.

Opet, čini se, neki bolje pripremljeni od drugih i spremni za vremena puna izazova. Neki smatraju da su spremno sačekali pandemiju zbog implementacije industrije 4.0 koju su implementirali na vreme, kao i zbog digitalizacije svojih procesa. Druge kompanije govore o značaju finansijskih strategija, finasijskog upravljanja, nauke, znanja, sposobnosti i veštine, a treći jednostavno i iskreno misle da su imali sreće zato što se bave proizvodnjom proizvoda koji su baš svima bili potrebni u žarištu pandemije.

Jedno je sigurno, mnogi se trude da se vrate u kolosek u kome su se nalazili pre ovog ružnog sna. Isto tako je sigurno i da industrijska proizvodnja bez transporta i logistike ne znači baš mnogo. O transportnoj industriji i logistici u ovim izazovnim vremenima smo razgovarali sa jednim od vodećih stručnjaka u oblasti privrednog novinarstva, urednicom platforme PlutonLogistics.com, platforme koja okuplja stručnjake u oblasti transporta i logistike iz zemalja regiona, Marijom Kambić.

Časopis Industrija: Na početku pandemije granice su službeno bile otvorene za transport robe, ali kako je to u realnosti funkcionisalo, kod nas, regionu, svetu? Kako se kriza odrazila na vodni, drumski i vazdušni transport u prvim mesecima pandemije, a kakva je situacija posle godinu i po dana?

Marija Kambić: Panika, strah, šuma informacija i različiti propisi koji su se bukvalno menjali nekoliko puta dnevno, pogodili su i transportnu industriju. Zbog povećane tražnje za namirnicama sa dužim rokom trajanja, potrošnim dobrima, medicinskom opremom i lekovima, na međunarodnom tržištu su se više nego obično tražili transportni kapaciteti. Po prvi put se pojavio veliki nesklad zbog viška robe, a manjka slobodnih transportnih kapaciteta.

Na primer, Italija - koja je prva bila na jakom udaru korona virusa, a i najače pogođena, jedan je od najvećih spoljno-trgovinskih partnera Srbije. Robe je bilo, ali su vozači – iako su formalno mogli da idu u tu zemlju - u prvo vreme često odbijali da rizikuju zdravlje i život.

Kamioni su išli pod policijskom pratnjom u konvojima i duž zelenih traka. Transporteri su bili suočeni i sa padom produktivnosti zbog teškoća u logističkoj organizaciji, kao što su više noćnog rada i duža vremena utovara i istovara.

Osim na drumu, problemi su se javili i na reci. Bilo je potrebno da se reguliše rad posade i lučkih operatera tokom policijskog časa, zamena članova posade, dokumentacija… Veliki udar pretrpeo je i avio transport, budući da je putnički saobraćaj gotovo zaustavljen, što je napravilo ogroman problem i u kargo sektoru.

Prevoznici su se dovijali, pa su u avionima, uz standardne teretne kapacitete, robom popunjavali i sedišta, kao i odeljke koji u regularnim okolnostima putnicima služe za odlaganje ručnog prtljaga.

Prema procenama, štеta zbog pandеmijе korona virusa u celokupnom sеktoru transporta u Srbiji prošle godine bila je oko 700 miliona еvra. Najveću štetu pretrpeo je svakako putnički saobraćaj, posebno vazdušni.

Početni problemi su samo menjali svoj oblik, kako je dolazilo do rešenja, tako su se javljali novi problemi, nova žarišta, novi sojevi virusa…

Iako deluje da se situacija stabilizovala, posledice korona virusa su iz korena promenile svetsku trgovinu i tokove robe. Tranzitna vremena su i dalje daleko duža nego ranije, a cene transporta su otišle u nebo. Kako kupci robe snose troškova prevoza, jasno je da se to “preliva“ na krajnjeg potrošača. Inflacija je primetna, a poskupljuju građevinski materijal, garderoba, igračke, nameštaj i ostala roba široke potrošnje.

Časopis Industrija: Portal Pluton Logistics je početkom pandemije, objavio tekst - DIGITALNA LOGISTIKA: Značaj e-dokumenata u doba korone. Koliko je industrija 4.0, digitalizacija u logistici pomogla u teškim trenucima pandemije?

Marija Kambić: Kompanije i zemlje koje su imale razvijen sistem rada bez štampanih dokumenata su svakako bile u prednosti u poređenju sa onima koji nisu baš razmišljali o digitalizaciji. Kriza izazvana korona virusom još jednom je pokazala da je neophodno da sve vlade i svi oni koji učestvuju u logističkim procesima, pređu na elektronsku razmenu podataka i da prestanu sa upotrebom papirnih dokumenata. Pošiljaoci, primaoci, prevoznici i sami vozači moraju da se bave otpremnicama, tovarnim listovima, uputstvima, umesto da sve to imaju u digitalnoj formi.

Šire gledano, digitalizacija u celokupnom lancu snabdevanja otvara prostor za velike uštede, kako vremena tako i novca. Logističke kompanije danas više nego ikada moraju biti spremne za digitalnu transformaciju, jer razvoj tržišta od njih očekuje da budu efikasnije, svestranije i brže. Iz tog razloga, logističke kompanije ulažu u pametna rešenja – roboti u skladištima, praćenje pošiljki, autonomna vozila… I tu nije kraj, sve ove tehnologije i resursi moraju da se integrišu u jedan sistem menjajući iz temelja način na koji se klijentima pruža bilo koja usluga.

Časopis Industrija: Oko 80% svetske robne trgovine obavlja se brodovima, a u zadnjih 18 meseci bilo je puno problema. Koliko su se pravila i cene u ovom vidu transporta promenile?

Marija Kambić: Problemi sa korona virusom prelili su se i u ovu godinu. Još jedan jak udar došao je iz Indije u maju 2021. Kada je virus uznapredovao u toj zemlji, mnoge zemlje su zabranile letove iz Indije, pa je bilo nemoguće premestiti indijske radnike u luke širom sveta i zameniti posade.

Osim problema sa korona virusom, prekookeanski transport je ove godine imao i druge različite turbulencije - zastoj u Sueckom kanalu, Bregzit, nedostatak kontejnera... Tranzitno vreme se povećalo, a cene su na istorijskom maksimumu. Transpot robe kontejnerima iz Kine poskupeo je 7 do 8 puta u odnosu na lane, a cene su i dalje vrlo nestabilne i rastu. Pre korone, transport kontejnera iz Kine do Beograda koštao je oko 2.500 evra, a sada dostiže čak 18.000!

Časopis Industrija: Slike Beograda sa početka prošlog veka svedoče da se tada više koristila reka za transport robe nego danas. Kako više iskoristiti rečni saobraćaj, kada se zna da je to najpovoljniji način prevoza određene robe?

Marija Kambić: Nedavno smo izveštavali o jednom zanimljivom primeru koji odlično ilustruje pogodosti rečnog transporta. Kompanija IKEA je, naime, najavila da će na obali Sene izgraditi distributivni centar, odakle će – koristeći rečni transport – dopunjavati zalihe u prodavnicama u Parizu, kao i isporučivati robu kupcima koji su poručili putem interneta.

Da li to možemo očekivati kod nas? Sigurno ne, bar u skorijoj budućnosti. Problemi u rečnom i lučkom sektoru u našoj zemlji su mnogobrojni i ne rešavaju se godinama. Sa druge strane, država govori o velikim ulaganjima u vodni transport.

Konktretno – plan Vlade Srbije je da Dunav i Savu do 2023. godine poveže sa železničkim i drumskim koridorom 10. Prema zvaničnim izjavama državnih funkcionera, u vodnu infrastrukturu biće uloženo 500 miliona evra.

Statistika kaže da je na rekama u Srbiji u prvih šest meseci ove godine pretovareno 7,8 miliona tona tereta, što predstavlja rast od 8,3% u poređenju sa prvim polugodištem 2020. godine. Ovaj podatak moramo uzeti sa rezervom, jer je ipak 2020. bila godina korone.

Izgradnja nove luke u Beogradu, investicije kompanije DP World u Novom Sadu i pojačani kapaciteti u lukama Prahovo, Bogojevo i Smederevo svakako će promeniti sliku rečnog transporta u našoj zemlji u bliskoj budućnosti.

Časopis Industrija: Svedoci smo da nova skladišta niču po obodu Beograda, ali i drugih gradova po Srbiji! Šta zapravo znači to što velika imena u špediciji dolaze na velika vrata na naše tržište?

Marija Kambić: Podaci vodećih konsultantskih kuća koje se bave analizom tržišta nekretnina, pokazuju da su u ovoj godini cene i prinosi, kada je reč o distributivnim skladišnim objektima u Beogradu i širem području glavnog grada, ostali na nepromenjenom nivou u odnosu na kraj 2020, što govori u prilog tome da je potražnja stabilna.

Veliki broj novih objekata se gradi. Razvoj privrede i otvaranje fabrika mnogobrojnih internacionalnih kompanija uticali su na dolazak novih špediterskih i logističkih kompanija u Srbiju, jer je njihova praksa da budu što bliže klijentima. Takođe, rast e-trgovine će tek doprineti razvoju skladišnog prostora.

Časopis Industrija: Da li najava unapređenja železničke infrastrukture govori da ćemo se ubuduće više osloniti na ovaj vid transporta robe?

Marija Kambić: Na evropskom nivou, 2021. je proglašena godinom železnice. Kako je Srbija odlično geostrateški pozicionirana, trend transporta robe prugom je neće zaobići. Unapređenje infrastrukture, radovi na železnici uz lošu organizaciju samo usporavaju i onako trom sistem.

S tim što, ako se gleda u budućnost - bolja infrastruktura, ulazak privatnih operatera i investicije kompanija u intermodalne terminale prebaciće veliku količinu robe sa kamiona na voz. Od Subotice do Niša, Pirota i okoline Beograda, do Šumadije grade se intermodalni terminali koji uključuju i železnički transport. Tako da je izvesno da ovaj sektor ima veliki potencijal za rast.

Časopis Industrija: Koje su danas najznačajnije morske luke za Srbiju i da li Bar gubi na značaju zbog loše drumske infrastrukture u Crnoj Gori?

Marija Kambić: Ako govorimo o transportu Dunavom tu je Luka Konstanca. Luka Rijeka je značajna zbog redovnih železničkih linija, a Pirej u Grčkoj zbog Kine i Novog puta svile. Sve se više govori i o Luci Drač. Za Luku Bar smo tradicionalno vezani, a poslednje vesti govore da će se obim tereta povećati.

Kako je najavljeno iz crnogorske luke, tokom ove godine očekuje se pretovar 350.000 tona koncentrata bakra kompanije Zijin Bor, uz planirano značajno povećanje do nivoa od po 700.000 tona u 2022. i 2023. godini. Takođe, kapacitete te luke mogla bi da značajnije koristi i smederevska železara.

Marija Kambić je po obrazovanju diplomirani politikolog za novinarstvo i komunikologiju. Jedan je od vodećih stručnjaka u oblasti privrednog novinarstva, digitalnih medija i digitalnog marketinga u Srbiji.

Karijeru dugu više od 15 godina gradila je na pozicijama novinara, kao i urednika i glavnog i odgovornog urednika vodećih poslovnih portala u Srbiji. Dobitnica je priznanja Kluba privrednih novinara Srbije “Gordan Ranitović“ za istraživačko novinarstvo.

Firmu Pluton Media za digitalno izdavaštvo, koja razvija sopstvene internet brendove (informativne portale), osnovala je 2020. godine. Među njima je i PlutonLogistics.com – vodeća regionalna platforma koja informiše i okuplja stručnjake u oblasti transporta i logistike iz zemalja bivše Jugoslavije.

0 Komentara o ovom članku
Ostavi komentar

Ostavi komentar

Klijenti