Srbija u trci za 15.000 novih IT stručnjaka

Komentari: 0

IT sektor veliki je potencijal i može da postane oslonac privrednog rasta i ekonomskog razvoja Srbije. Često smo u prilici da čujemo da je IT sektor oblast sa najvećim izgledima za napredak, te za sagovornika u novogodišnjem broju imamo doc. dr Mihaila Jovanovića, direktora Kancelarije za informacione tehnologije i elektronsku upravu, sa kojim smo razgovarali o aktuelnim temama u ovoj oblasti.

Časopis Industrija: Za početak našeg razgovora, recite nam koje su nadležnosti i cilj Kancelarije za informacione tehnologije i elektronsku upravu?

Dr Mihailo Jovanović: Kancelarija za informacione tehnologije i elektronsku upravu predstavlja službu Vlade Republike Srbije koja obavlja stručne poslove koji se odnose na: projektovanje, usklađivanje, razvoj i funkcionisanje sistema elektronske uprave i informacionih sistema i infrastrukture organa državne uprave u službi Vlade.

Kancelarija je odgovorna i za razvoj i primenu standarda u uvođenju informaciono-komunikacionih tehnologija, kao i podršku u primeni informaciono-komunikacionih tehnologija u organima državne uprave i službi Vlade. Bitni poslovi Kancelarije su vezani i za projektovanje, razvoj, izgradnju, održavanje i unapređenje računarske mreže i poslove za centar za bezbednost informaciono-komunikacionih sistema u republičkim organima; pružanje usluga projektovanja, razvoja i funkcionisanja internet pristupa, internet servisa i drugih centralizovanih elektronskih servisa.

Kancelarija za informacione tehnologije i elektronsku upravu je nasledila poslove nekadašnje Direkcije za elektronsku upravu i Sektora za IKT Uprave za zajedničke poslove republičkih organa.

Časopis Industrija: Na koji način će kvalitetnije funkcionisanje sistema elektronske uprave i informacionih sistema, doprineti objedinjavanju i racionalizaciji državnih IT sistema, i kako će to uticati na lakši život i poslovanje građana?

Dr Mihailo Jovanović: Postavljanjem digitalizacije kao jednog od prioriteta Vlade Republike Srbije, digitalna transformacija je počela da prožima sve pore našeg društva i da dovodi do korenitih promena koje se ogledaju u nastajanju efikasne, ekonomične i transparentne javne uprave.

Zahvaljujući dubokoj posvećenosti premijerke Ane Brnabić sveobuhvatnom pristupu i filozofiji digitalizacije, do tada pojedinačni, stihijski i često neuspeli pokušaji informatizacija pojedinih segmenata društva, pretvorili su se u sistematski pristup promenama i brzim i očiglednim rezultatima, na zadovoljstvo i građana i privrede Republike Srbije.

Uspostavljanje efikasnog i modernog sistema elektronske uprave koje autoritarno i stručno sprovodi novoosnovana Kancelarija za informacione tehnologije i elektronsku upravu Vlade Republike Srbije, duboka posvećenost reformama prosvete koje se ogledaju u uvođenju informatike i računarstva kao obaveznog predmeta od petog razreda osnovne škole, povećanju kvota na IT smerovima na univerzitetima u Srbiji za 20% i uspešna realizacija programa prekvalifikacija, te podsticaj IT preduzetništvu kroz izmene zakonske regulative i omogućavanje boljih uslova StartUp kompanijama da otpočnu svoje poslovanje, predstavljaju očigledne rezultate Vlade i premijerke Ane Brnabić.

U domenu elektronske uprave, Kancelarija je posvećena realizaciji „opipljivih“ projekata koji svakodnevno olakšavaju život i poslovanje građanima i privredi Srbije: automatska overa zdravstvenih knjižica za 150 000 poslodavaca u Srbiji znači uštedu od oko 500 000 sati godišnje, odnosno oko 1,5 miliona evra; uključivanje skoro 100 opština i gradova u informacioni sistem eZUP obezbeđuje da građani više ne budu kuriri koji nose dokumenta od šaltera do šaltera, već da to za njih obavlja država.

Od letos, kada je u produkciju pušten eZUP, kroz ovaj informacioni sistem obavljeno je skoro 100 000 usluga pristupanja bazama podataka MUP (Ministarstva unutrašnjih poslova), MDULS (Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave), NSZ (Nacionalne službe za zapošljavanje), CROSO (Centralnog registra obaveznog socijalnog osiguranja), PIO (Penzijsko-invalidskog fonda) i PU (Poreske uprave).

U narednim nedeljama očekujemo da svi gradovi i opštine počnu da koriste sistem eZUP, kao i da se u njega uključe druge institucije kao što su RGZ, Ministarstvo rada i centri socijalne zaštite. Takođe, u toku je realizacija raznih vrsta elektronskog plaćanja na Portalu eUprava, prvo platnim karticama, pa integrisanim elekronskim bankarstvom, pa elektronskim novcem, čime će se u potpunosti omogućiti korišćenje svih usluga elektronske uprave putem Interneta bez potrebe odlaska na šaltere banaka ili pošte.

Najzad, do kraja godine završavamo softversko rešenje koje će novopečenim roditeljima omogućiti podnošenje zahteva za roditeljski dodatak još u porodilištu – drugu fazu projekta „Bebo, dobrodošla na svet“. Ovakva vrsta elektronske usluge će biti primer jedne od najsloženijih usluga sa aspekta realizacije, kakva ne postoji nigde u našem okruženju.

Časopis Industrija: Vaša Kancelarija promoviše prvi državni interaktivni portal – nacionalni Portal otvorenih podataka. Recite nam nešto više o tome?

Dr Mihailo Jovanović: Kancelarija je posvećena i infrastrukturnim projektima, možda direktno nevidljivim građanima i privredi, ali neophodnim da se uspostavi kontrola i bezbednost državnih podataka. Okončan je proces formiranja državnog data centra u kojem će biti smešteni podaci, oprema i informacioni sistemi državne uprave, ali se pristupilo i izradi studije izvodljivosti koja treba da pokaže opravdanost izgradnje državnog centra za obezbeđivanje kontinuiteta poslovanja.

Najzad, izmenom Zakona o informacionoj bezbednosti Kancelarija je postala i CERT državnih organa.

Takođe, Kancelarija je promovisala i nacionalni Portal otvorenih podataka, kao savremenu infrastrukturu za postavljanje podataka državne uprave i lokalne samouprave, javnih i lokalnih preduzeća. Na samom početku na Portalu su se našli podaci 10 organizacija - organizovanih u oko 50 skupova podataka, sa skoro 140 različitih datoteka.

Očekivanja su da, ovaj prvi državni interaktivni portal, u naredne dve godine okupi više stotina organizacija, na hiljade datoteka i više desetina korisnika. Prava vrednost ovog portala su slučajevi upotrebe – dodata vrednost suvim podacima, vrednost koju stvaraju StartUp kompanije i druge IT organizacije, obrađujući podatke kroz različita aplikativna rešenja i praveći novi profit na domaćem tržištu.

Nacionalni Portal otvorenih podataka direktno je povezan sa portalom otvorenih podataka Evropske unije. Ovaj projekat realizuje se u saradnji sa razvojnim programom Ujedinjenih nacija u Republici Srbiji (UNDP), a zahvaljujući donaciji Svetke Banke, Fondu za dobru upravu Vlade Velike Britanije (GGF) i Švedskoj agenciji za međunarodnu saradnju i razvoj (SIDA).

Časopis Industrija: U toku je proces selekcije kandidata za prekvalifikacije u IT sektor, nakon konkursa na koji se prijavilo više od 12 300 kandidata. Koji je bio primarni cilj pokretanja ovog projekta i da li je interesovanje kandidata u ovolikoj meri, opravdalo Vaša očekivanja?

Dr Mihailo Jovanović: Drugi krug IT prekvalifikacija za novih 900 kandidata, koji smo organizovali kao nastavak uspešnog pilot projekta u kojem je učestvovalo 100 kandidata, je prevazišao sva naša očekivanja. Naime, u drugom krugu je evidentirano više od 12 300 prijava, što znači da se gotovo 14 kandidata prijavilo na 1 raspoloživo mesto u postupku IT prekvalifikacija.

Program prekvalifikacija u IT sektoru pokrenut je kao jedna od mera Vlade Republike Srbije, na inicijativu Ministarskog saveta za IT kojim predsedava premijerka Ana Brnabić, sa ciljem da se obezbede kadrovi za IKT sektor koji je jedan od najbrže rastućih sektora na tržištu Republike Srbije.

Podaci pokazuju da IKT sektor raste oko 10% godišnje, pri čemu unutar ovog sektora sama delatnost programiranja raste po stopi od oko 20% godišnje. U ovom trenutku procene tržišta rada su takve da u Srbiji nedostaje 15 do 20 hiljada stručnjaka iz IT industrije! Zato je veoma bitno što postoji veliki odziv kandidata u postupku prekvalifikacija, što su mnogi pokazali želju za razvojem znanja i kompetencija u programiranju.

Časopis Industrija: Šta konkretno mogu da očekuju novi polaznici - i sa kakvim programerskim znanjem će oni raspolagati po završetku iste?

Dr Mihailo Jovanović: Kandidati koji su se prijavili putem online upita očekuje specifična serija testova čiji je cilj da utvrde sklonost kandidata prema informacionim tehnologijama. Ujedno ih očekuje i test iz engleskog jezika. Nakon prvog kruga testiranja, odabir će pasti na 2 000 kandidata koji će ići u drugi krug, gde ih očekuje slično koncipirani proces testova, ali u okviru stručno odabranih škola po gradovima Srbije.

Nakon ovog drugog kruga testiranja, 900 najboljih polaznika dobiće priliku da savladaju neke od najpopularnijih programskih jezika poput – Java, Java Script, PHP, i .Net i C, a obuke podrazumevaju 250 sati predavanja i 160 sati prakse.

Oni kandidati koji uspešno završe obuke, dobiće sertifikat škole čiju su obuku pohađali. Činjenica da je čak 70% polaznika prvog kruga već dobilo priliku da obavi stručnu praksu ili je pronašlo posao u nekoj od IT kompanija, je od velikog značaja.

Zanimljivo je da su od ukupnog broja prijavljenih kandidata u drugom krugu prekvalifikacija 65% muškarci, a 35% žene. Oko polovina njih ima srednješkolsko obrazovanje, dok je druga polovina sa višim ili visokim obrazovanjem. Čak oko 60% njih nije zaposleno. Prosečna starost prijavljenih je 33 godine, dok je gotovo polovina prijavljenih u starosnoj grupi od 26-35 godina.

Časopis Industrija: Trenutno u Srbiji IT sektor zapošljava oko 45 000 radnika, a procenjuje se da na tržištu nedostaje oko 15 000 stručnjaka. Ima li Srbija realne šanse da stvori plodno tle da se nastavi trend zapošljavanja mladih IT stručnjaka u našoj zemlji?

Dr Mihailo Jovanović: Program prekvalifikacija treba da utiče na smanjenje stope nezaposlenosti, obezbeđivanja većeg broja kadrova u IKT sektoru i razvoj veština u programiranju. Kreiran je na osnovu istraživanja koje je pokazalo da u narednih godinu dana 118 IT kompanija planira da zaposli oko 1 000 junior programera.

Polaznici koji završe obuke mogu da očekuju zaposlenje u najbržerastućem sektoru u Srbiji, sa nešto manje od 3 000 kompanija koje već sada zapošljavaju oko 45 000 radnika.

Važno je napomenuti da se broj zaposlenih u IKT-u se u poslednjih nekoliko godina višestruko uvećao. Primera radi, 2011. u sektoru je radilo 8 300, a naredne godine već ih je bilo 10 400. Od 2013, kada je u ovoj oblasti bilo zaposleno oko 11 000 ljudi, taj broj je porastao za oko 34 000 i sad iznosi oko 45 000. To ukazuje na jedan trend stalnog zapošljavanja i potrebe za novim kadrovima.

Kada je o platama reč, prosečna mesečna zarada u IKT sektoru iznosi oko 123 000 dinara.

O sagovorniku:
Doc. dr Mihailo Jovanović
Direktor Kancelarije za informacione tehnologije i elektronsku upravu

Doc. dr Mihailo Jovanović je diplomirao i magistrirao na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu kao jedan od najbolјih studenata u generaciji. Doktor je ekonomskih nauka i docent za užu naučnu oblast kvantitativne metode. Ima 20 godina profesionalnog iskustva u Telekomu i Pošti Srbije gde je u kontinuitetu poslednjih 14 godina bio u najvišem bordu direktora odgovoran za informacione tehnologije, elektronske komunikacije i razvoj. U periodu 2014–2016. godine, kao član i koordinator Izvršnog odbora Pošte Srbije, doprineo je ostvarivanju najbolјeg rezultata poslovanja u istoriji Pošte.

Od aprila 2017. godine radio je kao savetnik za elektronsku upravu u Kabinetu Predsednika Vlade.

Doc. dr Mihailo Jovanović je član Inženjerske komore Srbije sa licencama odgovornog projektanta i odgovornog izvođača telekomunikacionih mreža i sistema. Dobitnik je nagrade Ministarstva za nauku, tehnologije i razvoj Vlade Republike Srbije 2002. godine na javnom pozivu „za najbolјe mlade istraživače i naučnike koji su svojim angažovanjem dali doprinos razvoju nauke i tehnologije, promenama u zemlјi, kao i započetim reformama; koji su ostali u zemlјi i svojim angažovanjem doprinose njenom sveukupnom bržem razvoju i povezivanju sa svetom“.

Autor je više knjiga, monografija i trideset stručno-naučnih radova iz oblasti informaciono-komunikacionih tehnologija, elektronskog poslovanja i ekonomije prezentovanih na vodećim domaćim i međunarodnim konferencijama i u referentnim časopisima.

Pored osmišlјavanja, razvoja i implementacije kompletno novog poštanskog tehnološko-informacionog sistema i izgradnje regionalnih poštansko-logističkih centara u Beogradu, Novom Sadu i Nišu, neke od veoma uspešnih referenci Mihaila Jovanovića u oblasti elektronske uprave su: uspostavlјanje prvih kvalifikovanih sertifikacionih tela za izdavanje kvalifikovanih elektronskih sertifikata i vremenskih žigova u Republici Srbiji, uspostavlјanje centralnog sistema elektronskih matičnih knjiga, projekti: „Bebo, dobrodošla na svet“, prijavlјivanje građana za besplatne akcije i trgovanje hartijama od vrednosti, prijavlјivanje građana u postupku podnošenja zahteva za restitucijom i tehničko-tehnološka podrška građanima u procesu digitalizacije TV signala.

O Autoru

Razgovor vodila: Aleksandra Radosavljević

0 Komentara o ovom članku
Ostavi komentar

Ostavi komentar

Klijenti