Ekološki asfalt - neiskorišćeni resurs

Komentari: 0
Fotografija od: pixabay.com

U martu prošle godine ministar građevinarstva saobraćaja i infrastrukture posle sastanka sa predstavnicima putarske privrede, rekao je da se tema o donošenju Uredbe o korišćenju struganog asfalta mora zaključiti, jer je privreda spremna.

Istaknuto je, i da je bitno razmišljati o održivosti ekonomije i kako da se od otpada napravi resurs, a pri tome da se uštedi finansijski i poštedi životna sredina, a uz sve to, da se doprinese razvoju infrastrukture.

Tada je i konsultant na projektu donošenja ove uredbe Miodrag Grujić rekao da u Srbiji ima 1,7 miliona tona struganog asfalta, pri čemu je u njemu 1,5 miliona tona prirodnog agregata.

"Količine su katastrofalne, jer mi trošimo naš novi materijal iz prirode, a imamo 1,5 tona struganog materijala po njivama i šumama, i oranicama koji bi kroz reciklažu mogli da upotrebimo", rekao je on i dodao da u Srbiji postoje deponije i sa više od 100.000 tona struganog asfalta.

Pored svega rečenog, njegov zaključak je bio i da se brzim donošenjem ove uredbe Srbija uklapa u regulativu EU.

Od zamenika direktora Šumadija puta Milenka Velemira se moglo čuti da su količine struganog asfalta u mogućnosti da prerade u vrućem postupku, te da su to i uradili na svom postrojenju i izgradili put koji se dobro pokazao.

"To je put koji ima 50 posto struganog asfalta, prerađenog u vrućem postupku, i ima upotrebnu vrednost kao klasičan asfalt u vrućem postupku. Ta sirovina je upotrebljiva na svim državnim putevima 2. reda, lokalnim putevima i nekategorisanim putevima, a za auto-puteve mislim da je pitanje da li bi se takva mešavina mogla koristiti.

Kao mešavina za donje noseće slojeve sigurno da može, za neke druge slojeve to bi morala struka da kaže“, rekao je on.

Dragan Pavković iz JP Putevi Srbije, ocenio je da je mogućnost upotrebe struganog asfalta kao reciklažnog materijala ogromna.

"Kod nas nije toliko prepoznata uloga tog materijala i postupaka za unapređenje životne sredine. Veliki korak za sve nas bio bi kada bi strugani asfalt našao širu primenu u putogradnji kao što može", rekao je on. On je potvrdio da su velike količine struganih materijala deponovane duž autoputeva.

Direktor centra za cirkularnu ekonomiju PKS Siniša Mitrović, je govorio o potencijalima Uredbe i kako ista može podići investicioni potencijal, od blizu 100 miliona evra investicija u putarskim preduzećima i kako bi na taj način mogli da podignemo potencijal novog tržišta sekundarnih materijala. A pri tome on je naglasio i značaj štednje naših kamenoloma, našeg šljunka iz reka, i kao dodatak, kroz cirkularnu ekonomiju ponovo ćemo upotrebljavati materijal.

U junu 2022. Media portal prenosi da se nova tehnologija reciklaže asfalta po prvi put radi u Srbiji i to u Gornjem Milanovcu. Direktivom, koja je upućena klasterima Evropske unije, predviđeno je da se stari asfalt više ne tretira kao građevinski otpad, već da se koristi kao resurs.

Predsednik opštine Dejan Kovačević je objasnio da grad na svojoj deponiji ima oko 2900 tona struganog asfalta i da žele da ga na ovaj način iskoriste, kao i da im je cilj da i u toku zimskog perioda mogu u svakom trenutku da vrše popravke kada za to postoji potreba iz bilo kojih razloga i da na ovaj način smanje zagađenje životne sredine, jer su emulzije koje se koriste u ovom procesu na biljnoj bazi i potpuno ekološke.

Prvog februara ove godine, na “Regionalnoj konferenciji o ekološkim asfaltima“ u Privrednoj komori Srbije (PKS), koja je okupila putarske firme iz regiona, predstavnike univerziteta, naučnih instituta, laboratorija i proizvođače građevinskih mašina iz Evrope, istaknuto je da se Principi cirkularne ekonomije u putnoj infrastrukturi pokazuju kroz višestruku upotrebu građevinskih materijala koji su proizvedeni po principima ekološke neutralnosti i održivosti, a posebno neiskorišćen resurs predstavlja reciklaža asfalta.

"Pritisak na kompanije da poslovanje prilagode zelenoj agendi, dolaziće i od strane kupaca i potrošača koji takođe ubrzano menjaju svet. Privreda ima još nekoliko godina za prilagođavanje, ali taj proces mora početi odmah“, rekao je Mihailo Vesović, direktor Sektora za internacionalizaciju PKS na otvaranju konferencije.

On je dodao da domaće kompanije moraju da prilagode modele poslovanja, jer će to zahtevati njihovi partneri u EU, bilo da su izvršioci ili su uključeni u dobavljačke lance ino partnera. Banke će promeniti svoje metodologije analize rizika zbog ESG standarda, EU taksonomije i drugačijih poslovnih modela kompanija, kao i zbog izmenjene regulative, istakao je Vesović.

Filip Abramović, pomoćnik ministra u Ministarstvu za zaštitu životne sredine izneo je da je u primeni Zelene agende i cirkularne ekonomije važno prepoznati ulogu i značaj reciklaže asfalta, kao i da će u narednom periodu ovo ministarstvo raditi na donošenju podzakonskih akata u ovoj oblasti.

Tamara Paunović, pomoćnik direktora Agencije za zaštitu životne sredine prisutnima se obratila i obavestila ih da agencija u saradnji sa Privrednom komorom Srbije organizuje svake godine obuke za kompanije o načinima uklanjanja otpada, jer privreda mora da unapredi poslovnu praksu u ovoj oblasti.

“Principi cirkularne ekonomije u putnoj infrastrukturi se pokazuju kroz višestruku upotrebu građevinskih materijala koji su proizvedeni po principima ekološke neutralnosti i održivosti, smanjuju upotrebu sirovina, proizvode manje otpada i CO2 sa integralnim pristupom modelu Smart Mobility i Cirkularne Ekonomije.

Mi kao kompanija Srbijaput, vidimo veliku priliku za zelene radove, investicije, za angažovanje lokalnog potencijala u ekonomiji, posebno kada se radi o izgradnji putne infrastrukture u ruralnim prostorima. Ovim procesom, podižemo tržište investicija, uvodimo nove tehnologije i pametna rešenja koja štede resurse a dobri su za odgovor na klimatske promene-rekao je Petar Živojinović, direktor Srbijaputa.“

Početkom februara se pojavila i vest da neke beogradske opštine već koriste eko asfalt, tj. da se nedostatak parking prostora kod železničke stanice u Batajnici rešio tako što je Gradska opština Zemun inicirala nasipanje struganog asfalta na površini od 600 kvadrata, pa tako korisnici Beovoza mogu da parkiraju pored železničke stanice, i to na eko asfaltu.

POLIMER PB25

Na sajtu ekoasfalt.rs je opisan proces proizvodnje asfalta uobičajenim procesom:

1. Termički proces u rafineriji - Bitumen za puteve + polimer = POLIMER BITUMEN.

2. Termički process u asfaltnoj bazi: POLIMER BITUMEN + agregat = ASFALT

Proizvodnja asfalta unapređen proces – Termički proces u asfaltnoj bazi - Bitumen za puteve + POLIMER PB25 + agregat = ASFALT

Kompletan proces proizvodnje asfalta se obavlja na jednom mestu, uz upotrebu običnog bitumena za puteve (umesto polimer bitumena), što ima značajne benefite:

- Pojednostavljena nabavka i lager bitumena;

- Proizvodnja ne zavisi od proizvodnje bitumena u rafineriji;

- Nema troškova održavanja bitumena u tečnom stanju;

- Nema propadanja bitumena usled odlaganje proizvodnje zbog lošeg vremena.

Revolucija je omogućena zbog Polimera PB25, koji je kako ekoasfalt.rs piše, ekološki plastomer na bazi poliolefina tipa PELD (polietilen niske gustine) i PP (polipropilen).

Tokom hemijskog procesa sa bitumenom i agregatom stvara sopstvenu mrežastu strukturu unutar asfalta, i čini ga črvršćim. Sadrži prirodan vosak, čime štiti asfalt od vremenskih uticaja i produžava mu vek eksploatacije. Može se koristiti za sve asfaltne mešavine: bazne, vezivne i habajuće.

Oblik ljuspica omogućava laku disperziju i mešanje pri normalnim proizvodnim temperaturama.

Za topljenje polimera potrebno je 20 sekundi na minimalnoj temperaturi 160°C (optimalno je 170°C).

Dodaje se automatskim dozatorom, direktno u asfaltni mikser tokom proizvodnje asfaltne mešavine, u količini 0,25% u gornjim bitumeniziranim slojevima i 0,30% u habajućim slojevima.

Danas postoje i mašine koje pored efikasnog korišćenja sirovina, recikliraju asfalt direktno na gradilištu, a tokom ovakave prerade, direktno na licu mesta uštede su znatne.

Mašine se sastoje iz uređaja za reciklažu asfalta i termo kontejnera. U mašini se reciklirani asfalt do ponovnog postavljanja održava na temperaturi od 170°C.

Nakon pripreme asfalt se automatski prenosi u termo kontejner.

Za posipanje asfalta koristi se pužni transporter iz kontejnera niz koji se asfalt spušta i rupa se popunjava.

Po mnogim pisanjima, istraživanja su do sada pokazala kako eko asfalt ima bolja mehanička i tehnička svojstva i puno je izdržljiviji od konvencionalnog asfalta.



 

O Autoru

Stevan Jovičić

0 Komentara o ovom članku
Ostavi komentar

Ostavi komentar

Klijenti