Indonezija – arhipelag pun potencijala

Komentari: 0
Fotografija od: unsplash.com

Ovo ostrvo jedno je od najpopularnijih destinacija za odmor u Aziji. Dugačke peščane plaže, tropska klima i ukusna hrana. Ali ova zemlja poseduje mnogo više od atraktivnih turističkih ostrva kao što su Bali i Lombok. Ekonomski razvoj poslednjih godina je zapanjujuć i danas je Indonezija šesnaesta najveća ekonomska sila u svetu.

Trenutna vlada pokrenula je infrastrukturnu kampanju kako bi istakla logističke poteškoće i izazove sa kojima se suočava. Globalnim logističkim kompanijama nedavno je odobren pristup ovom prethodno zatvorenom tržištu. U našem narednom tekstu upoznajte ovaj arhipelag pun potencijala.

Mnogobrojan ostrvski svet

Indonezija je locirana u jugoistočnoj Aziji između Indijskog i Pacifičkog okeana. Ova republika prostire se na Azijskom i na Australijskom kontinentu i graniči se sa Papuom Novom Gvenejom, Istočnim Timorom i Malazijom.

Indonezija je najmnogobrojniji arhipelag u svetu i sastoji se od 17 508 ostrva na 1.9 milliona km². Zanimljivo je da je samo jedna trećina ostrva naseljena. Sa preko 270 miliona stanovnika, Indonezija je jedna od najbrojnijih zemalja u svetu po populaciji. Takođe ovo je i najveća zemlja po broju pripadnika muslimanske veroispovesti.

Preko pola populacije živi na glavnom ostrvu Java u glavnom gradu Džakarti. Ovo je jedno od najgušćih naselja u svetu, sa preko 114 miliona stanovnika na teritoriji veličine Njujorka. Ovo čini Džakartu drugom najvećom metropolom u svetu.

Populacija arhipelaga sastoji se od velikog broja etničkih grupa koje govore preko 300 različitih jezika pored službenog jezika Bahasa. Pojedini regioni i ostrva značajno se razlikuju po geološkim uslovima i zastupljenosti određenih vrsta.

Mladi i dinamični

Veliki procenat mlade populacije i državni fokus na održivi i privredni rast i razvoj – dobitna su kombinacija. Preko 50% indonežana živi u urbanim naseljima i zemlja ima veliko domaće tržište, zbog čega nas i ne iznenađuje rast BDP-a iz godine u godinu. 60% tog rasta može se pripisati privatnoj potrošnji. Turistički sektor ima centralnu ulogu u privlačenju profita u zemlju.

Logistički sektor se otvara

Globalna poređenja definišu indonezijski logistički sektor kao prosečan, ali po mišljenju Asocijacije nacija jugoistočne Azije (ASEAN) on je daleko najveći. Transportna i logistička industrija zemlje procenjuje se na više od 75 milijardi američkih dolara.

Ovo je više od sektora u Maleziji, Tajlandu i Tajvanu zajedno. Najnovija stopa rasta iznosila je 15%. Indonežanska vlada je 2021. izmenila svoje lokalno zakonodavstvo kako bi omogućila stranim logističkim kompanijama da ponude svoje usluge direktno klijentima u Indoneziji. Drugim rečima, ovde se može očekivati nastavak rasta.

Savladavanje infrastrukturnog deficita

Uprkos ekspanziji građevinskih aktivnosti poslednjih godina, indonezijska putna i transportna infrastruktura i dalje značajno zaostaje za savremenim standardima. Putna mreža sada iznosi preko 550.000 kilometara, od kojih su većina seoski putevi.

Autoputevi ili brzi putevi jedva da postoje, iako se novi građevinski projekti redovno planiraju.

Indonežanska železnička mreža proteže se na oko 6.000 kilometara – sa najvećim delom koji prelazi glavno ostrvo Java. Na Sumatri su prisutne i tri nepovezane železničke mreže, koje se koriste i za putnički i za teretni transport.

Na ostrvima Kalimantan i Sulavesi trenutno se planiraju dve nove mreže ukupne dužine 3.200 kilometara. Ovo je najveći železnički projekat u Indoneziji od kada je zemlja stekla nezavisnost od Holandije 1945. godine.

Mnogi putni i železnički projekti su ograničeni geografskom situacijom (u nekim slučajevima sa jakom vulkanskom aktivnošću), tropskom klimom i uslovima tla.

Brza železnica za Indoneziju

Drugi veliki projekat je izgradnja 142km duge brze železničke pruge od Džakarte do Bandunga. Ovo će biti sledeća kineska brza železnička linija u jugoistočnoj Aziji. Vozovi će dostizati brzinu do 350 km/h, što će omogućiti brži prevoz putnika između ova dva grada.

Vreme putovanja biće smanjeno sa preko tri sata na oko 40 minuta. Krajem 2021. projekat je već bio 80% završen, a očekuje se da linija počne da radi do kraja 2022. U drugoj fazi proširenja, trebalo bi da usledi još jedna linija do Surabaje, na suprotnom kraju ostrva. Nova pruga bila bi duga 600 kilometara. Za realizaciju ovog projekta angažovan je japanski konzorcijum.

Predodređen za pomorstvo

Kao najveći arhipelag na svetu, Indonezija ima preko 108.246 kilometara obale – 4. u svetu! Štaviše, Malački moreuz, jedan od najvažnijih svetskih pomorskih trgovačkih puteva, prolazi kroz indonežanske vode. Ovim okeanskim putem prolazi između 20 i 25% globalne robe koja se kreće brodovima.

Zbog svoje ostrvske prirode, Indonezija se više oslanja na pomorstvo nego bilo koja druga zemlja. Domaća trgovina i transport robe se uglavnom odvijaju preko vode. Logistika pomorskog transporta čini važan deo ukupne infrastrukture i ekonomskog razvoja zemlje, sa oko 11% BDP-a koji se generiše na ovaj način.

Postoji oko 100 komercijalnih luka, iako su one uglavnom dizajnirane za male brodove. Najveća luka Tanjung Priok nalazi se u severnoj Džakarti i jedna je od najvažnijih luka za trajektni i robni saobraćaj. Kroz ovu luku je prošle godine prošlo oko 5 milijardi TEU robe.

Iako geografska lokacija Indonezije nudi veliki potencijal, infrastrukturi je još uvek potrebno poboljšanje. Loše opremljene luke i kašnjenja u obradi transporta su uobičajene pojave. To rezultira visokim troškovima logistike i izgubljenim prihodima za državu, investitore i posebno stanovnike ostrva. Oni plaćaju veće cene za robu široke potrošnje, hranu i naftu od ljudi koji žive u naseljima. To zauzvrat usporava ekonomski razvoj zemlje.

Pretvaranje okeana u prednost

Vlada je sada veoma fokusirana na pomorski sektor i na aktivno promovisanje ekspanzije brodarske industrije i infrastrukture. Kao deo ovog napora, novi terminal je već u izgradnji u luci Tanjung Priok koji će više nego utrostručiti kapacitet pretovara.

Radovi na izgradnji nove luke Patimban na Zapadnoj Javi počeli su krajem 2020. godine. Nakon završne faze, ovo bi trebalo da bude u stanju da preradi oko 7,5 milijardi TEU robe, što je čini jednom od najvažnijih izvoznih luka u Indoneziji.

Kompanija cargo-partner u Indoneziji

cargo-partner je pretvorio svoje predstavništvo u Džakarti u potpuno operativnu filijalu kako bi dodatno ojačao svoju prisutnost u jugoistočnoj Aziji.

Kancelarija u Džakarti nudi širok spektar logističkih rešenja lokalnim klijentima, kancelarijama u inostranstvu, partnerima i agentima, pokrivajući međunarodne, ali i domaće usluge transporta.

cargo-partner je započeo svoje aktivnosti u Aziji 2004. godine otvaranjem dve kancelarije u Kini i na Tajvanu. Danas je kompanija zastupljena sa preko 200 zaposlenih u regionu i svojim klijentima nudi širok spektar usluga.

Celokupan tekst, ali i slične zanimljivosti iz industrije možete pročitati na cargo-partner Trendletter sekciji, gde se možete i prijaviti za obaveštenja o mesečnim aktuelnostima.

0 Komentara o ovom članku
Ostavi komentar

Ostavi komentar

Klijenti