Istorija i evolucija kontrolera mašina za trokoordinatne merne mašine (CMM)

Komentari: 0

Evolucija Hexagon kontrolera

Kompjuterska numerička kontrola (CNC) je metod za automatizaciju upravljanja mašina alatki upotrebom namenskog hardvera, softvera i mikrokompjutera. Obično se koristi u proizvodnji za mašinsku obradu delova i njihovo merenje, izvršenjem programa za delove koji sadrži instrukcije i parametre koje će mašina alatka ili sonda slediti, kao što su posmak, brzina i pozicija osa.

Enkoderi na svakoj osi daju povratne informacije kontroleru u pogledu pozicije, dok motorni pogon prima komandu od kontrolera da vodi pokrete sa visokom preciznošću i ka željenim koordinatama. Jednostavno rečeno, kažemo da su ose mašine "kontrolisane". Kontroleri evidentiraju koordinate određene tačke sistema sondi u realnom vremenu, pri čemu se podaci kreću do i od mašine.

Dok su prve mašine koje koriste CNC tehnologiju došle na tržište početkom 1950-ih godina sa glodalicama, strugovima i drugim proizvodnim mašinama, stacionarni 3-osni CMM-ovi, koji su se pojavili u industriji oko 10 godina kasnije, ostali su u upotrebi kao manuelni sistemi sa fiksnim sondama, bez softvera i sa ograničenom rasprostranjenošću u industriji.

1973. godine je prvi automatizovani CMM, koji je predstavila kompanija DEA, protresao tržište. Zahvaljujući sofisticiranom i skupom kontroleru povezanim sa industrijskim kalkulatorima, CMM je tada bio u stanju da sprovodi operacije merenja automatski, programiranjem i slanjem instrukcionih kodova kompjuteru preko papirnih traka.

Istovremeno su fiksne sonde iz ranih dana CMM-ova zamenjene elektromehaničkim sondama na dodir, pošto upotreba motorizovanih CMM-ova nije bila kompatibilna sa fiksnim sondama. Taj razvoj je dozvolio kontroleru da pokreće ose ka neophodnoj poziciji i da zamrzne koordinate na mestu dodira. To je omogućilo vrlo precizne trajektorije pristupa i uvlačenja ka delu i od dela, i time je izbegnut rizik njegovog oštećenja i obezbeđivala se dotle neprevaziđena pouzdanost merenja.

Do kraja 1980-ih godina su CMM-ovi postali česta pojava i počeli su da se razvijaju ka novom konceptu. Glomazni upravljački sistemi i veliki industrijski kompjuteri sa lošim logičkim kapacitetima i ograničenim skladištenjem podataka su dobili kompaktniji, ergonomičniji dizajn.

Kontrolori su razvijani na standardizovanim elektronskim pločama, mikroprocesorima i softveru koji su sada radili na desktop računarima sa interfejsima lakim za upotrebu, zasnovanim na grafičkim ikonama.

Brza evolucija ličnih računara, mikroprocesora, hard diskova i operativnih softverskih sistema su naizmenično pokretali evoluciju kontrolera do tačke gde isti prenosi ogromne količine podataka između mašine i softvera za merenje preko brzih veza. Kretanja i algoritmi za upravljanje osa su integrisani u kontroler preko firmvera (softvera niskog nivoa koji šalje instrukcije logičkom sistemu kontrolera i pogona) dok softver za merenje pruža interfejs preko kojeg korisnici upravljaju CMM-om.

Tokom poslednjih 25 godina ove evolucije je fokus sa ovih prvobitnih kontrolera pomeren ka naprednom i inteligentnom softveru za metrologiju sa pametnim interfejsima koji dozvoljava korisnicima da učitavaju i upravljaju kompleksnim CAD fajlovima, stvaraju i izvršavaju delove programa i sastavljaju napredne izveštaje o merenju, sa efikasnošću koja se ranijih godina nije mogla ni zamisliti.

Zahvaljujući neverovatnim poboljšanjima upravljačkih algoritama, kontroleri imaju značajan uticaj na preciznost, pouzdanost i konzistentnost programa merenja.

Danas kontroleri značajno umanjuju troškove i dimenzije, dok diveloperi i dalje šire svoje kapacitete obrade podataka, karakteristike i mogućnosti. U kombinaciji sa novim senzorima napredne tehnologije – kao što su laseri visoke frekvencije, bezkontaktni skeneri i sonde za kontinuirano skeniranje – mogu da pruže ogromne količine podataka za nekoliko sekundi.

Zahvaljujući modifikaciji, ti razvoji se mogu proširiti na veliki deo kontrolera koji su instalirani tokom poslednjih 25 godina, time omogućavajući korisnicima da zaštite svoje kapitalne investicije i ažuriraju mašine na nove standarde tehnologije i pouzdanosti.

Dok je došlo do ogromnih promena tokom cele istorije CNC tehnologije, malo kamena temeljaca je ostalo nepromenjeno. Automatizovanim proizvodnim mašinama sa upravljanjem pokreta, od prvobitnih koncepta iz ranog perioda do visoko naprednih sistema današnjice, su još uvek neophodne tri glavne komponente: komandne funkcije, sistem pogona i kretanja i sistem povratnih informacija.

Ipak, evolucija kontrolera se na završava ovde; komponente mikrokompjutera i procesora podležu bržem zastarevanju nego ranije, tako da je neophodna kontinuirana inovacija hardvera. A zahtevi koje postavljaju Industry 4.0 i Internet of Things (IoT) će sigurno podsticati još veće inovacije i time dodati još jedno interesantno poglavlje istoriji evolucije CNC-a. 

O Hexagon Manufacturing Intelligence

Hexagon Manufacturing Intelligence pomaže industrijskim proizvođačima da razviju disruptivne tehnologije današnjice i proizvode koji menjaju život sutrašnjice. Budući da smo vodeća kompanija specijalizovana za rešenja u oblasti metrologije i proizvodnje, naša stručnost u osećanju, razmišljanju i delovanju – sakupljanju, analizi i aktivnoj upotrebi mernih podataka – uliva našim korisnicima sigurnost u pogledu ubrzanja proizvodnje i produktivnosti i istovremenog poboljšanja kvaliteta proizvoda.

Preko mreže lokalnih servisnih centara, proizvodnih objekata i komercijalnih poslova na pet kontinenata, stvaramo pametne promene u proizvodnji da bismo izgradli svet gde kvalitet upravlja produktivnošću.

Za više informacija, poseti te HexagonMI.com.
Hexagon Manufacturing Intelligence je deo Hexagon-a (Nasdaq Stockholm: HEXA B; hexagon.com), vodećeg svetskog provajdera informacionih tehnologija, koje kvalitet i produktivnost primenjuju u raznim oblastima geoprostornog i industrijskog preduzetništva.

Tel/Mob: +381 63 21 75 64,

info.rs@hexagon.com

HexagonMI.com

0 Komentara o ovom članku
Ostavi komentar

Ostavi komentar

Klijenti