Beč ispod Beča

Komentari: 0
Fotografija od: pixabay.com

U Beču se godišnje organizuje 11.000 iskopavanja. Najstarije iskopavanje u Beču zabeleženo je 1831. godine. Iako se najčešće kopa na dubini od 30 metara, najdublje iskopavanje izvršeno je na 605 metara. Centralni katastar o cevovodima (ZLK) prikazuje pregled podzemnih cevi i postrojenja u javnom prostoru Beča.

Ovakva baza podataka omogućava detekciju objekata pod zemljom, čak i ako se vremenom situacija u infrastrukturi promeni.

Centralni digitalni katastar o cevovodima

Topografska osnova bečkog centralnog katastra predstavlja višenamensku kartu o podzemnom prostoru koji se koristi u oblasti javnih saobraćajnih površina. U cevovodima se ne beleže samo cevovodne rute, već i podzemne građevine i druge prepreke, kao što su sidre ili šipovi na koje mogu da naiđu izvođači radova.

Ovaj projekat se vrši u saradnji sa nadzornim organima i operaterima koji digitalno evidentiraju vodove, kablove ili kanale sa preciznim položajima i visinom, i obezbeđuju podatke.

Zanimljivo je što se ovako sakupljeni podaci koriste u upravljanju podzemnim prostorom i što se tako pronalaze slobodni prostori koji se iskorišćavaju za nove instalacione rute. Primera radi, na katastarskom planu fotografije broj 1 mogu se videti različite boje kojima su obeležene sve podzemne rute kojima se u Beču pružaju najrazličitije komunalne usluge: jarko plava boja – vodovodne cevi, žuta – gas, crvena – daljinsko grejanje, zelena – naftovod, smeđa – kanalizacija, ružičasta – struja, narandžasta – električni upravljački vod, jarko zelena – telekomunikacije, ljubičasta – podzemni radovi, tirkizno plava – prazan cevovod.

Sve izmene i podaci o novim cevovodima i postrojenjima moraju se, počev od 1. juna 1999. godine dostaviti gradu u digitalnom obliku, čime se garantuje da novopostavljeni objekti neće biti zaboravljeni u podzemlju Beča. Od 2004. godine ove su odredbe precizirane i njihovim tačnim položajem, dubinom i uputstvima za merenje novih objekata, kao i način čuvanja ovih informacija.

Cilj ovog projekta je zajednički grafički prikaz i digitalno upravljanje postrojenjima u javnom prostoru. Prednosti ovakve baze podataka su ubrzanje i pojednostavljenje procedura za izdavanje „Odobrenja za iskopavanje“, mogućnost neposrednih informacija o podzemnom prostoru tokom planiranja projekata i građevinskih radova, brza procena stepena razvijenosti konkretne imovine, kao i lakša identifikacija ugroženih objekata u slučaju kvara.

Uz pomoć centralnog digitalnog katastra, 2005. godine formirana je služba informacija bečkog Magistratskog odeljenja zaduženog za upravljanje i obnovu ulica. 

Konstrukcija cevovoda bez kopanja kanala i rovova

Cevovod javnog preduzeća „Bečki vodovod“ postavljen u gradskoj zoni, dugačak je 3.000 kilometara, što je za 214 kilometara duže od ukupne mreže bečkih gradskih ulica.

Najstarije cevi u Beču imaju preko sto godina pri čemu njihovo zrelo doba ne igra toliko važnu ulogu koliko samo stanje u kome se nalaze cevi. Upravo to se dokumentuje pored drugih važnih podataka o odgovarajućim delovima cevovoda.

Pored održavanja, sanacije i ponovnog postavljanja cevi, Bečki vodovod se bavi inovativnim načinima rada, naročito kada je u pitanju postavljanje i konstrukcija cevovoda bez rovova.

U Beču se, u saradnji sa Tehničkim univerzitetom u Gracu, primenjuje softver koji na osnovu podataka prikupljenih u sistemu procenjuje potrebu za obnavljanjem cevi.

Takvi alati omogućavaju da se redovno održavanje i sanacija cevi strateški vrše, sa ciljem da na mreži ne dođe do većih gubitaka vode. Neprekidna sanacija cevi u Beču dovela je do umanjenja gubitaka sa 25 odsto 1970-ih godina prošlog veka do svega 8 odsto 2014. godine.

Takođe, poslednjih godina je uobičajeno da se kvarovi na vodovodnoj mreži ustanove dronovima, a ne kopanjem, čime se značajno štede troškovi i sprečavaju duge izmene i gužve u saobraćaju koje neminovno nastaju pri većim uličnim radovima.

Za sanaciju cevovoda koriste se različite tehnike bez kopanja rovova i kanala: „berstlining“ (proširenje starih cevi istovremenim uvlačenjem novih cevi bez umanjenja dimenzija), „rohrlining“ (uvlačenje novih cevi malog prečnika u uglavnom očišćene postojeće stare cevi) i „u-lining“ (uvlačenje u staru cev uz zagrevanje i polaganje cevi uz stari unutrašnji zid cevi).

Ovakva konstrukcija cevovoda ima dve glavne prednosti: smanjenje emisije ugljen-dioksida budući da se odlaže znatno manja količina iskopanog materijala i uštedu sredstava, budući da ponovna izgradnja kolovoza nakon sanacije cevovodne mreže uzrokuje 30 odsto troškova u milionskim gradovima.

Kraće vreme rekonstrukcije cevovoda pomoću novih metoda omogućava bolji kvalitet života. Najzad, ovakve sanacije ne utiču na lokalni saobraćaj u onoj meri kao što je to slučaj sa konvencionalnim sistemom kopanja kanala.

U Beču se više od 20 odsto svih sanacija cevi obavlja tehnikama bez kopanja rovova i kanala.

Počev od 1946. godine, Beč vodi arhivu svih sanacija, iskopavanja i radova na cestama koja se godišnje redovno ažurira i putem koje su umrežena različita Magistratska odeljenja u gradu.

Izvor: Eurocomm-PR Beograd Predstavništvo Grada Beča

0 Komentara o ovom članku
Ostavi komentar

Ostavi komentar

Klijenti