Pomorska nacija sa velikim planovima za svoju infrastrukturu - Hrvatska biser Jadrana

Komentari: 1

Poznata po svojim predivnim obalama duž Jadranskog mora, Hrvatska ima bliske veze s morem vekovima. Nije iznenađenje da je legendarni svetski putnik Marko Polo rođen u Dalmaciji.

Sa oko 1.200 delimično nenaseljenih ostrva i obalom od 5.835 km (uključujući ostrva), Hrvatska se smatra atraktivnom turističkom destinacijom na Jadranskom moru.

Sa takvom lokacijom, nije iznenađujuće što su njeni ljudi od davnina bili poznati kao vešti pomorci i trgovci.

Čak i u unutrašnjosti, Hrvatska nudi uzbudljive pejzaže i bogatu istoriju, s obzirom na to da se značajan deo kopnene površine od oko 56.590 km² prostire na istoku, preko planinskog lanca Dinare do Panonske nizije i do obala Dunava.

Glavni grad Zagreb je blizu Slovenije i ima oko 800.000 stanovnika, predstavljajući privredni i kulturni centar i saobraćajno čvorište zemlje sa svojih 4 miliona stanovnika.

Progresivna integracija u EU

Za Hrvatsku i njene trgovinske partnere, 1. januar 2023. je dugo očekivani datum – tada će se Hrvatska pridružiti eurozoni i uvesti evro.

Hrvatska je već bila primljena u Evropski kursni mehanizam II sredinom 2020. (oko sedam godina nakon ulaska u EU). Ovo je osiguralo da kurs prema evru neće previše oscilirati.

Uvođenje evra je već treća valutna tranzicija za Hrvate u poslednje 32 godine. Pre nego što je Hrvatska proglasila nezavisnost od bivše Jugoslavije 1991. godine, ljudi u Hrvatskoj plaćali su jugoslovenskim dinarom; nakon toga je nekoliko godina usledio hrvatski dinar, koji je zamenjen trenutno važećom kunom.

Čak i pre prelaska na evro, zemlja će se pridružiti šengenskom prostoru – korak koji je veoma značajan za međunarodni protok robe. Međutim, očekuje se da će implementacija pojednostavljenih uslova pograničnog saobraćaja u nacionalnom zakonu trajati do kraja 2022.

Pogled na more

Jadransko more je dugo bilo važan trgovački i transportni put između (centralne) Evrope i istočnog Mediterana. Povoljna geografska lokacija do danas koristi Hrvatskoj.

Teretni brodovi iz Azije mogu da pristanu u luke u gornjem Jadranu pet dana ranije nego u „poznatija” pretovarna mesta na severnomorskoj obali Evrope.

Zbog prostrane obale, u Hrvatskoj postoje brojne luke, od kojih je ona u Rijeci daleko najznačajnija. Nedavno je ovde obrađeno 300.000 TEU.

Jasan rekord u Hrvatskoj, ali nažalost tek na trećem mestu iza svojih direktnih regionalnih konkurenata, Trsta (Italija) i Kopra (Slovenija).

Da bi se poboljšao njen učinak, u narednim godinama biće uloženo preko 400 miliona evra u stvaranje moderne intermodalne pretovarne infrastrukture, jer je to bila najslabija tačka do sada.

Osim toga, pristaništa se redizajniraju pod nazivom „Dubokomorska luka Zagreb“ i imaće konačnu dužinu od 680 metara. Ambiciozni cilj: rukovanje kontejnerima u količini do milion TEU godišnje!

Ulaganja u autoputeve i železnicu

Čak i ako neke regije u Hrvatskoj još uvek imaju dovoljno prostora za poboljšanje, glavni saobraćajni i transportni pravci su relativno dobro razvijeni.

Putna mreža ima ukupnu dužinu od oko 28.000 km, dok se železnička mreža sastoji od 2.600 km.

Pogled na mapu potvrđuje ono što su svi koji letuju u Hrvatskoj već s pravom primetili: u turističke svrhe, brze ulice vode direktno do mora ili dalje na jug zemlje.

Najvažniji projekat u ovom trenutku je revitalizacija ili delimično proširenje železničke pruge Rijeka – Zagreb sa ukupnim ulaganjem od 2,5 milijardi evra.

Most za obilazak susedne zemlje

Od svih aktuelnih infrastrukturnih projekata posebno se izdvaja jedan: Završetak Pelješkog mosta (preko 500 miliona evra) deo je planiranog proširenja autoputa A1 u Južnoj Dalmaciji prema Dubrovniku.

Pelješki most je dvotračni most u južnoj Hrvatskoj koji će biti otvoren u julu 2022. Godine. Prestižna građevina u dužini od 2,4 km prelazi preko Malostonskog zaliva na maksimalnoj visini od 55 m i omogućava brži pristup istoimenom poluostrvu.

A most ima još jednu posebnu prednost: povezaće Dubrovačko-neretvansku regiju sa ostatkom Hrvatske, zaobilazeći Neumski koridor.

Ovaj koridor je ostatak građanskog rata u Jugoslaviji i Dejtonskog mirovnog sporazuma i nudi Bosni i Hercegovini nekoliko kilometara izlaza na more.

Do danas, svako ko putuje na jug mora preći 23 kilometra bosanskohercegovačke teritorije u gradu Neumu.

To podrazumeva prelazak spoljne granice EU dva puta, uz prateće pasoške i carinske provere, što je posebno nezgodno za tranzitni saobraćaj.

Očekuje se da će to pomoći revitalizaciji područja Pelješca i Neretve i suprotstaviti se negativnim demografskim trendovima.

Pre svega, stanovništvo na ostrvima Korčula, Lastovo i Mljet, kao i dubrovačko stanovništvo predviđa da će izgradnja Pelješkog mosta dovesti do boljeg povezivanja sa drugim hrvatskim gradovima uz povezane ekonomske koristi.

Most će biti integrisan u autoput A1, čija će izgradnja od Metkovića do Osojnika kod Dubrovnika biti završena od 2024. do 2029. godine.

cargo-partner u Hrvatskoj

cargo-partner je 1. februara 2022. otvorio novi logistički centar u Zagrebu. Novi objekat se nalazi u blizini aerodroma Franjo Tuđman, neposredno uz autoput A11.

Skladište obuhvata 12.000 m² skladišnog prostora, 13.500 paletnih mesta i 900 m² međusprata, prostor za pretovar i namenski prostor za usluge dodatne vrednosti kao što su komisioniranje, pakovanje i konsolidacija.

Skladište je idealno locirano za distribuciju robe u Hrvatskoj i zemljama okruženja – bez obzira da li su članice EU ili zemlje izvan Evropske unije.

Savremeni sistemi protivpožarne, protivprovalne zaštite i nadzora obezbeđuju idealne uslove skladištenja osetljive i veoma vredne robe.

Konstrukcija regala u logističkom centru zadovoljava najviše evropske standarde protiv zemljotresa.

cargo-partner je prisutan u Hrvatskoj od 1996. godine i smatra je jednim od najvažnijih čvorišta za svoje poslovne aktivnosti u CEE i SEE regijama.

Lokalna filijala pokriva čitav spektar transportno-logističkih usluga na pet lokacija sa više od 90 zaposlenih.

Celokupan tekst, ali i slične zanimljivosti iz industrije možete pročitati na cargo-partner Trendletter sekciji, gde se možete i prijaviti za obaveštenja o mesečnim aktuelnostima.

1 Komentara o ovom članku
Ostavi komentar
miloš marjanović
13.06.2022 14:42
neum nije ostatak građanskog rata u SFRJ već datira iz sporazuma iz srednjeg veka između Osmanskog carstva i Dubrovačke republike Odgovori

Ostavi komentar

Klijenti