TOP BANER

Šta istraživanja otkrivaju o navikama štednje na Balkanu?

Časopis Industrija - Vesti - Šta istraživanja otkrivaju o navikama štednje na Balkanu?
16/11/2026

Koliko ljudi štedi, koji deo svojih prihoda izdvajaju i gde čuvaju svoju ušteđevinu? Istraživanja sprovedena za Tavex u Bugarskoj, Rumuniji i Srbiji tokom 2025. i 2026. godine daju odgovore na ova pitanja. Rezultati omogućavaju poređenje navika štednje i investiranja u ove tri zemlje, kao i uočavanje njihovih ključnih sličnosti i razlika.

Koliko ljudi štedi i zbog čega?

Prvo i najvažnije pitanje jeste koliko ljudi uspeva da izdvoji deo svojih prihoda za štednju. Upravo ovde uočavaju se značajne razlike između tri zemlje:

  • Bugarska: 25% stanovništva, odnosno približno 1,4 miliona ljudi, štedi novac.
  • Rumunija: 40% stanovništva ima ušteđevinu ili investicije.
  • Srbija: 66% stanovništva štedi redovno ili povremeno.

Na sklonost ljudi ka štednji i investiranju utiču dva ključna faktora: obrazovanje i prihodi. U Srbiji 77% osoba sa visokim prihodima štedi novac. U Bugarskoj je štednja najzastupljenija među osobama sa završenim fakultetom, dok je u Rumuniji udeo štediša među visokoobrazovanim stanovništvom dvostruko veći nego među osobama sa srednjim obrazovanjem.

Iako se udeo ljudi koji štede značajno razlikuje od zemlje do zemlje, najveća sličnost ogleda se u njihovoj motivaciji. U Bugarskoj, Rumuniji i Srbiji ljudi prvenstveno štede zbog straha od budućih finansijskih poteškoća, a ne zbog želje za uvećanjem imovine. Neočekivani troškovi predstavljaju jedan od glavnih razloga za štednju i to u Rumuniji (81%), Srbiji (75%) i Bugarskoj (64%). Troškovi zdravstvene zaštite takođe predstavljaju važan motiv u Bugarskoj (33%), Rumuniji (15%) i Srbiji sa 21%. Zanimljivo je da je u Rumuniji udeo ljudi koji štede za zdravstvene potrebe jednak udelu onih koji štede za putovanja i odmore.

Koliko i koliko često ljudi štede?

Učestalost i iznos štednje takođe su važni za razumevanje investicionog ponašanja. Tržište na kojem veliki broj ljudi povremeno štedi manje iznose razlikuje se od tržišta na kojem manji broj ljudi štedi, ali to čini redovnije i izdvaja veće iznose. U sve tri zemlje ljudi najčešće izdvajaju relativno mali deo svojih prihoda za štednju — između 5% i 10%. Udeo onih koji izdvajaju između 10% i 20% prihoda približno je dvostruko manji. To ukazuje na to da redovna štednja ne zavisi samo od lične discipline, već i od finansijskih okolnosti domaćinstava. Slična logika primenjuje se i u analizama Svetske banke, koja udeo izdataka domaćinstva za hranu posmatra kao jedan od pokazatelja ekonomskog razvoja: što je prihod veći, to je manji deo kućnog budžeta koji se troši na osnovne životne potrebe. Samim tim, veći finansijski resursi omogućavaju domaćinstvima da izdvoje više novca za budućnost.

Bugarska se posebno izdvaja kada je reč o redovnoj štednji – čak 58% štediša izdvaja novac svakog meseca. Gotovo 47% Srba štedi redovno, dok to u Rumuniji to čini 43% stanovništva. Ovi rezultati ukazuju na to da je navika kontinuiranog izdvajanja novca za štednju razvijenija među bugarskim štedišama, dok u Rumuniji i Srbiji štednja u većoj meri zavisi od raspoloživosti dodatnih prihoda.

Bugari preferiraju štednju u bankama, dok je gotovina i dalje široko zastupljena u Srbiji i Rumuniji

Zanimljive razlike postoje i u načinu na koji ljudi odlučuju da čuvaju svoju ušteđevinu. Srbija se izdvaja po izrazitoj sklonosti ka držanju gotovine: 46% drži stranu valutu u gotovini kod kuće; 35% drži gotovinu u dinarima; 12% koristi oročene ili druge bankarske depozite, a 16% koristi štedne račune. Bugarska se nalazi na suprotnom kraju spektra. 90% štediša koristi bankarske depozite ili tekuće račune, 68% koristi štedne račune. Rumunija se nalazi između ova dva modela: 30% koristi bankarske depozite, a 42% štediša drži gotovinu kod kuće.

Ove razlike mogu biti povezane sa različitim istorijskim iskustvima ovih zemalja sa inflacijom, kao i sa različitim nivoima poverenja u bankarski sistem. I sklonost ka držanju gotovine i korišćenje tekućih računa ukazuju na to da ljudima znači brz i jednostavan pristup sopstvenom novcu.

„Uprkos visokoj inflaciji u sve tri zemlje, čini se da je zabrinutost zbog gubitka vrednosti ušteđevine potisnuta nedostatkom poverenja u druge mogućnosti ulaganja. To važi čak i za finansijske instrumente koji se relativno lako mogu prodati ili pretvoriti u gotovinu — što je očigledno važna karakteristika ljudima širom Balkana“, rekao je Georgi Hristov, direktor Tavex zlato&srebro i ekonomski analitičar.

Koju imovinu ljudi smatraju najboljom zaštitom od inflacije?

Istraživanje daje odgovore na još jedno važno pitanje: koju imovinu štediše u ove tri zemlje smatraju najboljom zaštitom od inflacije? Ovo pitanje je posebno relevantno imajući u vidu rast cena roba i usluga, kao i ekonomsko okruženje koje ukazuje na nastavak inflatornih pritisaka, kako u Evropi, tako i globalno. Bugarska je poznata po značajnoj ulozi nekretnina u investicionoj kulturi, pa 50% štediša smatra da su nekretnine najbolja zaštita od gubitka kupovne moći. Ovaj udeo je tokom prethodne godine smanjen za 4 procentna poena, a broj ljudi koji kupuju fizičko zlato povećan je za gotovo 30%. U Srbiji bi se 45% ispitanika oslonilo na nekretnine; 37% na stranu valutu, a 29% na investiciono zlato. Dok su u Rumuniji preferencije prema nekretninama i plemenitim metalima gotovo izjednačene — oko 20% ispitanika smatra jednu i drugu opciju najboljom zaštitom od inflacije. Uprkos određenim razlikama u načinu na koji su istraživanja postavila ovo pitanje, rezultati pružaju jasnu sliku preferencija štediša u ove tri zemlje.

Finansijska sigurnost ostaje glavni prioritet

Uprkos razlikama u nivou prihoda, istorijskim iskustvima i preferiranim finansijskim instrumentima, štediše u ove tri balkanske zemlje dele slične motive i brige. Finansijska sigurnost ostaje njihov primarni cilj, dok očuvanje već akumulirane ušteđevine često ima prednost u odnosu na ostvarivanje prinosa od ulaganja.

„Upravo se ovde nalazi najveći potencijal za razvoj investicione kulture u regionu — u postepenom prelasku sa pasivnog držanja ušteđevine ka informisanijem, diversifikovanom i dugoročnom pristupu upravljanju ličnom imovinom“, zaključio je Hristov.

Podeli ovu vest :
Facebook
Twitter
LinkedIn
Pinterest
Povezane vesti iz iste oblasti
Vesti
NBS menja pravila za menjačnice

Narodna banka Srbije (NBS) izmenila je pravila za obavljanje menjačkih poslova, kojima je javnom poštanskom operatoru

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *